Poslodavci u BiH najčešće radnike traže preko osobnih kontakata, a gotovo 18 posto njih zbog uvođenja novih tehnologija ima potrebu za dodatnim osposobljavanjem djelatnika, dok je tek nešto više od 30 posto njih u mogućnosti osigurati praktičnu nastavu za učenike i studente.
Nova vremena - nove taktike
Riječ je o podacima dobivenim kroz istraživanje tržišta rada 2023./2024. godine Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine. - Kada je u pitanju modalitet - način traženja novih radnika i posredovanje u zapošljavanju, anketirani poslodavci radnike najčešće traže osobnim kontaktima (80,9%), dok su na drugom mjestu usluge posredovanja službe za zapošljavanje i njihov postotak je 44,1%. U praksama zapošljavanja radnika odmah iza osobnih kontakata i posredovanja službi za zapošljavanje dominiraju korištenje društvenih mreža, putem sredstava javnog informiranja, putem mrežne stranice tvrtke i korištenjem vlastitih baza podataka - pokazali su rezultati provedenog istraživanja. Dalje se navodi kako svaki od tih načina koristi približno četvrtina poslodavaca. Poslodavci koji su sudjelovali u spomenutom istraživanju najviše imaju potrebu za organiziranjem obuke za konkretne poslove koja bi se provela u okviru radnog mjesta kod poslodavca (68,1%), a zatim slijedi obuka za rad na računalu ili druga informatička obuka (31,3%). Što se tiče mogućnosti prijama učenika i studenata na praktičnu nastavu, 65,7% od ukupno anketiranih poslodavaca nema tu mogućnost. Među zanimanjima za koja poslodavci mogu osigurati praktičnu nastavu studentima ili učenicima dominira ono prodavača - trgovca, za koje su poslodavci spremni obučiti 452 učenika. - Poslodavci uglavnom ne mogu organizirati obuke, stručno osposobljavanje i usavršavanje za nezaposlene osobe. S obzirom na to da je ovaj oblik rada s nezaposlenim osobama jako značajan, nužno je razmotriti aktivne mjere zapošljavanja koje bi pružile podršku poslodavcima da sudjeluju u ovim aktivnostima. Zanimanja za koja su poslodavci spremni osigurati praktičnu nastavu su obućar, kuhar, konobar, šivač, prodavač/trgovac, bravar, pomoćni radnik u proizvodnji, medicinska sestra-tehničar, pekar, stolar, zidar, ekonomist, prehrambeni tehničar, drvomodelar, tekstilni tehničar, tapetar, inženjer kemijske tehnologije, mesar, tesar, elektroničar/mehatroničar/CNC operater - navedeno je u spomenutom dokumentu Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Radnici, godine i iskustvo
Iako su najskloniji osobama s radnim iskustvom, kada je riječ o spremnosti za zapošljavanje osoba iz neke od teže zapošljivih ili specifičnih kategorija, najprihvatljiviji su im mladi bez radnog iskustva. Njih je spremno zaposliti 68,8 posto poslodavaca koji su sudjelovali u anketi, s druge strane, kao novu radnu snagu na tržištu najmanji broj njih vidi migrante.
- Postoji i homogena skupina teško zapošljivih koje poslodavci tretiraju gotovo jednako, a među njima su osobe starije od 50 godina, žene iz ruralnih područja, razvojačeni branitelji te nekvalificirani radnici. Osim migranata, poslodavci su u značajnoj mjeri nespremni zaposliti osobe s invaliditetom, žrtve nasilja, štićenike domova za nezbrinutu djecu i Rome - zaključeno je u izvješću.