Tim znanstvenika i liječnika iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković (IRB) te Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević” utvrdio je da je Parkinsonova bolest povezana s mjerljivim promjenama u određenim obrambenim stanicama u krvi. Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu npj Parkinson’s Disease izdavača Springer Nature, dodatno upućuju na povezanost Parkinsonove bolesti s upalnim procesima izvan mozga te mogu pomoći u usmjeravanju budućih istraživanja na skupine imunosnih stanica koje se najviše ističu u toj bolesti, priopćeno je s Instituta Ruđer Bošković .
Parkinsonova bolest najčešće se prepoznaje po simptomima poput tremora i usporenosti pokreta, a u pozadini se godinama odvijaju procesi u mozgu koji nisu vidljivi izvana. Među njima su nakupljanje proteina alfa-sinukleina, propadanje živčanih stanica koje proizvode dopamin – ključan za kontrolu pokreta – te kronična upala u živčanom sustavu.
U ovom istraživanju znanstvenici su nastojali utvrditi u kojoj se mjeri promjene povezane s upalom očituju samo u mozgu, a koliko su prisutne i u ostatku tijela, posebno u krvi. Posebna pozornost usmjerena je na dendritične stanice i CD4+ T-stanice, koje imaju važnu ulogu u usmjeravanju i koordinaciji imunosnog odgovora.
Istraživači su usporedili uzorke krvi osoba s Parkinsonovom bolešću i kontrolne skupine ispitanika. Kako bi preciznije analizirali i rijetke podskupine stanica, koristili su metode magnetske separacije, protočne citometrije i sekvenciranja RNK na razini pojedinačne stanice.
„Ovaj pristup omogućio nam je da uočimo i rijetke podskupine stanica koje se u prosječnim rezultatima lako izgube“, istaknula je Sarah Meglaj Bakrač s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je uz Katarinu Mandić s IRB-a prva autorica rada.
Doc. dr. sc. Antonela Blažeković s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu navela je kako je najjasniji nalaz istraživanja postojanje specifične skupine dendritičnih stanica i CD4 T-stanica koje se aktiviraju u imunosnim procesima kod osoba s Parkinsonovom bolešću.
Ključnu bioinformatičku analizu podataka provele su znanstvenice Instituta Ruđer Bošković Katarina Mandić i dr. sc. Anja Barešić, analizirajući ekspresiju gena na razini pojedinačnih stanica uz pomoć superračunalne obrade podataka.
Prema riječima ravnatelja KBC-a Zagreb prof. dr. sc. Frana Borovečkog, rezultati pokazuju da Parkinsonova bolest nije povezana samo s promjenama u mozgu, nego i s mjerljivim promjenama u imunosnom sustavu u krvi.
„Važno je naglasiti da istraživanje ne donosi novu terapiju, nego pomaže identificirati gdje tražiti i koje se imunosne komponente posebno ističu u usporedbi oboljelih i kontrolne skupine“, rekao je Borovečki.
Istraživanje je rezultat rada multidisciplinarnog tima liječnika, kliničara i istraživača iz više hrvatskih znanstvenih i zdravstvenih institucija.