Istočni Stari Grad je općina u BiH koja je formirana poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma pod nazivom Srpski Stari Grad, ali taj naziv proglašen je neustavnim odlukom Ustavnog suda BiH zbog pridjeva srpski u nazivu općine, što je ocijenjeno diskriminirajućim prema drugim konstitutivnim narodima u BiH. Dio je grada Istočno Sarajevo. Općina se nalazi jugoistočno od grada Sarajeva i obuhvaća ruralna područja,iako naziv općine asocira na urbano područje. Sjedište općine je u mjestu Hreša. Graniči s FBiH u dužini od oko 50 km sjeverno od Sarajeva. Općina je bogata šumskim bogatstvima, a pogodna je i za razvoj stočarstva i proizvodnju određene vrste poljoprivrednih proizvoda.
Popis stanovništva u BiH proveden je u razdoblju od 1. do 15. listopada 2013., međutim, zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka, službeni podaci objavljeni su tek potkraj lipnja ove godine, odnosno dvije i pol godine nakon provođenja popisa, i to bez suglasnosti RS-a.
Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, općina Istočni Stari Grad ima 1131 stanovnika, dok podataka iz 1991. godine nema. Muškaraca je 560, dok je žena 571.
Nedavno objavljeni službeni podaci pokazuju kako u ovoj općini živi sedam Hrvata, Bošnjaka su 43, dok je Srba brojčano najviše - 1071. Stanovnika koji su se izjasnili kao ostali je sedam, bez odgovora je jedan, dok se dva nisu izjasnila po nacionalnoj osnovi.
Bračno stanje
Popis je obuhvatio i kućanstva koja su u ovoj općini 442. Broj kućanstava koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost nije jako nizak - 264 gledajući ukupan broj kućanstava. Kućanstava koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost i prodaju proizvode je 35.
Najviše je kućanstava s dva člana - 152, dok je najmanje onih s osam i više članova - pet.
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...