Iseljavaju se cijele obitelji, zatvaraju škole..., neće imati tko puniti proračune

Smješteno u idiličnom pejzažu, na raskrižju cesta koje vode za Dalmaciju, Liku, Hercegovinu i Bosnu, nalazi se Bosansko Grahovo, danas gotovo napušteni grad, piše Večernji list BiH. S prosječnom starošću stanovništva većom od 52 godine, prema posljednjem popisu, bilo je "najstarija" općina u BiH, a danas je taj broj vjerojatno i veći. - Jedan pokazatelj je da je to vrlo stara općina, da u njoj ne živi mnogo mladih, u cijeloj protekloj godini rođeno je samo jedno dijete, a umrlo je 29 osoba - navodi Diana Mamić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo HBŽ-a. Brojnost učenika u većini razreda osnovne škole je ispod pedagoških standarda. - U ovu školsku godinu upisana su 4 učenika prvog razreda. Prethodne godine bilo je malo bolje stanje - imamo 5 učenika. Sljedeće godine isto. Sve se vrti oko tog broja 5-6. Za tri godine, recimo, tu je malo veći broj, njih je 9 - ističe Obrenka Novak, ravnateljica Osnovne škole Grahovo.

Službene statistike

Iako je možda najteži primjer, Bosansko Grahovo, nažalost, nije jedino koje se suočava s nestajanjem. Sličnih primjera je mnogo. Iseljavaju se cijele obitelji. Škole se zatvaraju, sela su gotovo pusta. Samo u 2021. zemlju je napustilo gotovo 170.000 stanovnika. BiH je jedna od deset zemalja koje će do 2050. imati najveće relativno smanjenje broja stanovnika. Prema projekcijama UN-a, BiH bi 2050. trebala imati 18,2% manje stanovnika. BiH spada u kategoriju zemalja s katastrofalnim brojkama i procjene pokazuju da se zemlja suočava s dramatičnim padom broja stanovništva te, ako se trenutačni trendovi nastave, za manje od 50 godina u BiH će živjeti nešto više od milijun i pol osoba, navodi se u analizi koju je objavio Populacijski fond UN-a (UNFPA). Najveći porast stanovništva BiH zabilježen je 1962. godine s 1,97%, a najveći pad broja stanovništva bio je 1993. i iznosio je -3,65%. Prosječna starost u BiH porasla je za 4,07 godina od 2012. do 2021., s 39,23 na 43,30 godina (srednja vrijednost). Godine 2020. stopa smrtnosti bila je 14,1 na 1000 osoba (47.400 umrlih), a stopa nataliteta 8,6 na 1000 osoba (28.900 rođenih). U proteklih deset godina prosječan broj smrtnih slučajeva godišnje u BiH iznosio je 40.308. Broj rođenih iznosio je 31.108 godišnje. Za BiH predviđaju da će se broj stanovnika smanjiti na 2,7 milijuna u 2050. Stopa fertiliteta u BiH je 1,26 rođenja po ženi. Ukupna stopa fertiliteta od 2,1 predstavlja plodnost na razini "zamjene": prosječan broj djece po ženi potreban za svaku generaciju da se točno zamijeni stanovništvo bez potrebe za međunarodnom imigracijom. Vrijednost ispod 2,1 prouzročit će smanjenje domaće populacije. U javnosti dominira narativ kako se Hrvati iz BiH najviše iseljavaju u Njemačku i zapadne zemlje, što zbog olakšanih uvjeta jer posjeduju hrvatske putovnice, što zbog visine plaća u područjima gdje žive, političke nesigurnosti... No, kada se usporede podaci njemačkog Saveznog ureda za statistiku iz 2022., podaci za istu godinu Federalnoga zavoda za statistiku, ali i prijeratni podaci o broju radnika koji su živjeli i radili u Njemačkoj, a koji su podrijetlom iz BiH po nacionalnosti, brojke pokazuju bitno drukčije. Prema tim statistikama, broj bh. Hrvat u Njemačkoj se od 1991., kada je održan popis, do 2022. povećao za 150%. Istodobno, broj Bošnjaka, prije Muslimana, se u trideset godina povećao za čak 582%. To sugerira kako su se u međuvremenu na jednog Hrvata iselila trojica Bošnjaka.

Problemi za gospodarstvo

Osim što gubimo stanovništvo, ugroženi su proračuni, fondovi, nedostaje radna snaga. Kako stvari stoje, u budućnosti neće imati tko puniti proračune. Problemi se osjećaju i u gospodarstvu. Nedostaje radne snage. Svjedočimo uvozu radne snage iz Turske, Indije, Nepala, Pakistana... Gospodarstvo je već u problemu po pitanju radne snage. - Mi općenito, prema trendovima koje imamo posljednjih 10 godina, za 3-4 godine možemo reći da će nam ponuda radne snage biti 0. Tako da mi već sada imamo potrebu na neki način uvoziti radnu snagu iz drugih zemalja i to će biti trend u idućim godinama - kazao je za BHRT Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca RS-a. Demografski trendovi su dugoročno uvjetovani. Na primjer, veliki uloženi novac na polju fertiliteta trenutačno ne znači mnogo. Učinci se osjete tek nakon dva desetljeća. Mjere moraju biti sveobuhvatne, sustavne, kratkoročne i dugoročne. U suprotnom, bit će nas sve manje.