U Hrvatskoj bi od utorka litra eurosupera trebala poskupjeti za dva centa i stajati 1,76 eura, dok bi eurodizel trebao pojeftiniti za pet centi, na 1,86 eura. Međutim, upravo je dizel posljednjih mjeseci u središtu pozornosti jer njegovo poskupljenje ne osjećaju samo vozači nego, posredno, praktički svi potrošači.
Od početka godine cijena litre dizela u Hrvatskoj porasla je za gotovo pola eura. A kada poskupi energent bez kojega teško funkcioniraju transport, poljoprivreda, građevinarstvo, logistika i turizam, cijena tog udara prije ili kasnije dolazi i do kupca.
Ekonomski analitičar i konzultant Petar Vušković vrlo slikovito opisuje taj proces.
„Poskupljenje goriva ne ostaje na benzinskoj postaji, nego se preko prijevoza, proizvodnje, hlađenja i distribucije postupno prelijeva na cijene hrane i brojnih usluga. Time energetska inflacija izrazito utječe na maloprodajnu inflaciju. Inflacija počinje na benzinskim crpkama, a završava na trgovačkim policama“, ističe Vušković za N1 televiziju.
Iako govori o Hrvatskoj, njegova se analiza gotovo u cijelosti može preslikati i na Bosnu i Hercegovinu.
Štoviše, službeni podaci pokazuju koliko je BiH trenutačno osjetljiva upravo na troškove prijevoza. Potrošačke cijene u BiH u kolovozu su bile 4,9 posto više nego godinu ranije, dok su samo cijene u kategoriji prijevoza na godišnjoj razini porasle čak 22,9 posto. U odnosu na srpanj, troškovi prijevoza u samo jednom mjesecu porasli su 7,9 posto.
Za usporedbu, godišnja inflacija u Hrvatskoj u kolovozu iznosila je 4,2 posto, a cijene prijevoza bile su 13,5 posto više nego godinu ranije.
U BiH isti udar, ali s mnogo manjim plaćama
Upravo tu dolazimo do najvećeg problema Bosne i Hercegovine.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u srpnju iznosila je 1540 eura, dok je medijalna plaća, koja bolje pokazuje primanja „srednjeg“ zaposlenika, iznosila 1346 eura.
U Bosni i Hercegovini prosječna neto plaća sredinom ove godine bila je 1706 KM, odnosno oko 872 eura.
Zato isti rast cijene litre goriva nije jednak udar na hrvatski i bosanskohercegovački kućni proračun.
Posebno je to važno u zemlji poput BiH, gdje velik broj ljudi svakodnevno automobilom putuje na posao, gdje javni prijevoz u brojnim sredinama nije ozbiljna alternativa, a domaća proizvodnja i distribucija robe snažno ovise o cestovnom transportu.
Vušković upozorava kako poduzetnici ne prenose svaki novi trošak odmah na kupca jer ga određeno vrijeme mogu pokrivati smanjenjem vlastite marže. Međutim, ako visoke cijene goriva potraju, prostor za takvo amortiziranje postaje sve manji.
Tada poskupljuje prijevoz robe, zatim proizvodnja i distribucija, a račun na kraju dolazi na trgovačku policu.
„Ako više cijene goriva potraju tijekom jeseni i zime, njihov će se učinak sve snažnije osjećati u kućnim proračunima. Najviše će biti pogođena kućanstva s nižim primanjima, podstanari, umirovljenici i obitelji koje velik dio prihoda već troše na hranu, režije i prijevoz“, upozorava Vušković.
Ako se ta rečenica odnosi na Hrvatsku, onda u Bosni i Hercegovini zvuči još ozbiljnije.
Gorivo je samo početak
Problem nije samo odlazak na benzinsku crpku i nekoliko maraka više za puni spremnik.
Dizel je sastavni dio cijene gotovo svega što kupujemo.
Poljoprivrednik ga troši obrađujući zemlju i prevozeći proizvod. Kamion ga troši dovozeći robu do skladišta i trgovine. Građevinske tvrtke koriste ga za strojeve i transport. Turizam, dostavne službe, trgovina i brojne druge djelatnosti ovise o prijevozu.
Zato energetski šok ima mogućnost prelijevanja kroz cijelo gospodarstvo.
Vušković smatra da bi se inflacija tijekom 2027. mogla postupno smanjivati ako ne dođe do dodatnog energetskog udara, ali upozorava da najveći rizici ostaju daljnji rast cijena nafte i plina, geopolitički poremećaji te rast cijena hrane i prijevoza.
Bosna i Hercegovina pritom nema luksuz promatrati samo službenu prosječnu stopu inflacije. Za građanina koji najveći dio plaće troši na hranu, stanovanje, gorivo i režije njegova „osobna inflacija“ može izgledati mnogo teže od državnog prosjeka.
U kolovozu su, primjerice, cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata u BiH bile 11,3 posto više nego godinu ranije.
Zbog toga će jesen i zima ponovno biti veliki test za kućne proračune.
Jer Vuškovićeva rečenica iz Hrvatske možda najbolje opisuje i ono što bi moglo čekati Bosnu i Hercegovinu:
Inflacija počinje na benzinskim crpkama, ali gotovo nikada tamo i ne završava.