Pad industrijske proizvodnje u Republici Srpskoj ove godine znatno je produbljen i gotovo je četiri puta veći u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku RS. Nakon što je u prva četiri mjeseca 2025. godine industrijska proizvodnja bila manja za 3,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine, u prva četiri mjeseca ove godine zabilježen je pad od čak 13,2 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Najveći teret ovogodišnjeg pada nose vađenje rude i kamena, s padom od 20,8 posto, dok je proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom smanjena za 10,3 posto. Sektor vađenja ruda i kamena također bilježi pad od oko sedam posto. U usporedbi s prošlom godinom, promijenila se i struktura industrijskog pada. Dok je u prva četiri mjeseca 2025. godine energetika bila jedan od rijetkih nositelja rasta s povećanjem proizvodnje od 7,4 posto, ove godine i taj sektor bilježi pad.
Među granama prerađivačke industrije najveći ovogodišnji pad zabilježen je u proizvodnji tekstila, i to za 50 posto. Značajan pad evidentiran je i u proizvodnji računala, elektroničkih i optičkih proizvoda, kože i proizvoda od kože, papira, baznih metala, električne opreme te strojeva i opreme.
S druge strane, rast je ostvaren u proizvodnji drva i proizvoda od drva, dok proizvodnja prehrambenih proizvoda bilježi solidan rast od tri posto. Dodatno zabrinjava podatak da je samo u travnju ove godine industrijska proizvodnja bila manja za 13,2 posto u odnosu na travanj prošle godine, što predstavlja jedno od najvećih godišnjih smanjenja u posljednjem razdoblju.
Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić ističe da se gospodarstvo RS već godinama suočava s ozbiljnim izazovima zbog velike ovisnosti o međunarodnom tržištu. Prema njegovim riječima, oko 70 do 75 posto izvoza usmjereno je prema razvijenim zemljama zapadne Europe, ponajprije Italiji, Austriji i Njemačkoj.
– Kada su te zemlje u problemima i krizi, to se izravno i negativno prenosi na naše gospodarstvo – rekao je Račić.
On podsjeća da se pad industrijske proizvodnje bilježi već dulje razdoblje, a da je u prvih pet mjeseci ove godine postao izrazit i iznosi oko 10 posto. Ključni uzrok vidi u smanjenoj potražnji na zapadnom tržištu, što se odrazilo i na domaće proizvođače.
Istaknuo je i probleme u pojedinim velikim industrijskim sustavima, uključujući rudarstvo i metalurgiju, gdje su poremećaji dodatno pogoršali stanje u sektoru.
Prema njegovoj ocjeni, prerađivačka industrija čini okosnicu domaćeg gospodarstva i oko 90 posto ukupnog izvoza, zbog čega stabilizacija uvelike ovisi o kretanjima u zapadnoj Europi i globalnim političkim odnosima.
Račić ipak smatra da prostora za optimizam ima, uz očekivanje da bi se stabilizacija međunarodnih prilika mogla osjetiti u idućim godinama.