Umirovljenici u Federaciji Bosne i Hercegovine konačno imaju razlog za optimizam. Nakon upozorenja na težak materijalni položaj, najavljeno je značajno povećanje mirovina koje bi trebalo donijeti olakšanje desecima tisuća građana treće životne dobi. Već sljedeća isplata mirovina donosi povećanje od 11,7 posto. U praktičnom smislu to znači da će minimalna mirovina, koja je do sada iznosila 599 KM, porasti na oko 668 konvertibilnih maraka.
Minimalac 700 KM
Ovo povećanje predstavlja jedno od najvećih jednokratnih usklađivanja mirovina u posljednjih nekoliko godina. No, tu rast ne staje. Već u srpnju planirano je novo povećanje od 6 posto, čime bi ukupno povećanje mirovina u 2026. godini iznosilo oko 17 posto. Ako se najave realiziraju, minimalna mirovina bi do kraja godine trebala dosegnuti iznos od približno 700 KM. Iako vijesti djeluju ohrabrujuće, njihova realizacija ovisi o jednom ključnom koraku - usvajanju izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (MIO). Iz Saveza udruga umirovljenika poručuju kako je sredina siječnja krajnji rok da Vlada Federacije BiH ispuni dogovor i uputi zakonske izmjene u proceduru. - Bez izmjena zakona nema automatskog usklađivanja mirovina, a samim tim ni planiranog rasta - upozoravaju iz Saveza. Dodaju kako su umirovljenici već predugo izloženi rastu životnih troškova, osobito cijena hrane i lijekova te režija. Kako navode, ne traže privilegije, već dostojanstven život nakon godina rada i uplaćivanja doprinosa. Adnan Delić, aktualni federalni ministar rada i socijalne politike, ističe za Večernji list kako svako usklađivanje mirovina ide u korist korisnika.
- Prijedlog novog Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju predstavlja jedno od najvažnijih reformsko-socijalnih rješenja koje trenutačno pripremamo. On donosi potpuno novu formulu usklađivanja mirovina koja podrazumijeva kombinaciju rasta troškova života i rasta prosječne plaće, i to u omjeru koji je povoljniji za umirovljenike - 60% rasta plaće i 40% rasta potrošačkih cijena. Dakle, svako usklađivanje ide u korist korisnika, uzimajući u obzir onaj pokazatelj koji je povoljniji za umirovljenike - naglasio je ministar. Također, kazao je i da zakon ne predviđa nikakva smanjenja mirovina. - Osim toga, predloženo je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje - početkom i sredinom godine - što je znatno povoljnije i pravednije prema našim najstarijim građanima. Tako se izbjegava čekanje dulje od godinu dana na novo usklađivanje, što je sada slučaj. Važno je naglasiti i da zakon ne zadire u stečena prava ni jednog korisnika te ne predviđa nikakva smanjenja mirovina. Naprotiv, ovaj zakon pripreman je upravo kako bi se osigurao stabilan, pravedan i dugoročno održiv mirovinski sustav - kazao je ministar. Govorio je i o čemu se posebno vodilo računa prilikom izrade zakona. - Zakon je rađen na osnovi analiza Federalnog zavoda za MIO i realnih pokazatelja o mogućnostima sustava. Posebno smo vodili računa o demografskoj slici Federacije, o smanjenju broja radno sposobnih i rastu broja stanovnika treće životne dobi, što jasno pokazuje da svaka reforma mora biti pažljivo planirana. Ono što je također važno istaknuti je da ni u kojem slučaju neće biti smanjenja mirovina trenutačnim korisnicima - kazao je ministar Delić. Među dužnosnicima koji su se posebno zalagali za ovo povećanje je i ministar financija u Vladi Federacije Toni Kraljević.
Izbjegnut skroman rast
On je nedavno istaknuo kako je u proračunu Federacije BiH za 2026. godinu za Federalni zavod MIO planirao ukupno 4.422,251.070 KM, dok su projekcije naplate doprinosa za mirovinsko osiguranje u toj istoj godini 3.273,972.465 KM.