Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH - IDDEEA smatra da, protupravnim prekoračenjem ovlasti, Agencija za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine (AZLP BiH) ugrožava digitalni pravosudni sustav Bosne i Hercegovine.
-Nakon što smo, u prethodnim priopćenjima, ukazali na ozbiljne posljedice rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine na funkcioniranje državnih institucija i fiskalni sustav Bosne i Hercegovine, smatramo važnim dodatno pojasniti još jedan izuzetno važan segment tog pitanja, koji se izravno odnosi na pravosudni sustav Bosne i Hercegovine - navodi IDDEEA.
Kako ističu u priopćenju za javnost, sustav kvalificiranih elektroničkih potpisa koji IDDEEA uspostavlja i održava u skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu Bosne i Hercegovine, danas je mnogo više od tehničkog alata ili administrativnog servisa.
-Radi se o ključnom mehanizmu digitalnog povjerenja na kojem se zasniva funkcioniranje brojnih pravosudnih procesa u Bosni i Hercegovini. Funkcioniranje pravosuđa nije pomoćni segment državnog sustava, nego jedan od njegovih temeljnih stupova, zbog čega svako zadiranje u njegove operativne mehanizme mora biti promatrano s posebnom institucionalnom i pravnom pažnjom - ističu.
U proteklom razdoblju, u suradnji s Visokim sudbenim i tužiteljskim vijećem Bosne i Hercegovine, kvalificirani elektronički potpisi implementirani su u više od 100 pravosudnih institucija širom Bosne i Hercegovine, gdje ih svakodnevno koristi gotovo 2.000 sudaca, tužitelja i pravosudnih službenika.
-Kroz taj sustav svakodnevno se vrši elektroničko potpisivanje sudbenih i tužiteljskih akata, razmjena dokumentacije i provođenje procedura koje su od ključnog značaja za učinkovitost pravosuđa i ostvarivanje prava građana. U sustavu u kojem se svakodnevno odlučuje o slobodi, imovini, pravima i obvezama građana, svako usporavanje ili destabilizacija digitalnih pravosudnih procesa izravno utječe na ostvarivanje pravde - navodi se.
-Posebno je važno naglasiti da se kroz isti sustav vrši i elektronička prijava imovine sudaca, tužitelja i članova Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine, što predstavlja jedan od ključnih mehanizama transparentnosti i integriteta pravosudnog sustava. Time se pitanje kvalificiranih elektroničkih potpisa izravno povezuje i sa sustavom transparentnosti imovine nositelja pravosudnih funkcija, što predstavlja jedan od ključnih stupova integriteta pravosuđa.
-Svako pravno destabiliziranje tog sustava izravno otvara pitanja kontinuiteta tih procesa i učinkovitosti mehanizama odgovornosti unutar pravosuđa. To jasno pokazuje da pitanje kvalificiranih elektroničkih potpisa nije ograničeno na jednu instituciju. Radi se o sustavu koji je postao sastavni dio funkcioniranja pravosuđa i mehanizama odgovornosti unutar njega. Zbog toga svako pravno osporavanje ili unošenje nesigurnosti u ovaj sustav objektivno proizvodi posljedice koje se izravno odražavaju na učinkovitost rada sudova i tužiteljstava, na pravnu sigurnost građana i na ukupno povjerenje u pravosudni sustav Bosne i Hercegovine - navodi se.
Kako ističu u priopćenju, posebno zabrinjava činjenica da Agencija za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine ovim rješenjima ulazi u područje koje je posebnim zakonom jasno uređeno. Zakon o elektroničkom potpisu Bosne i Hercegovine izričito propisuje da nadzor nad radom ovjeritelja vrši nadležno tijelo pri Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, dok isključivo to tijelo ima ovlast da, ukoliko za to postoje zakonski uvjeti, donosi mjere zabrane ili ograničenja rada. Svako postupanje izvan tog zakonskog okvira otvara ozbiljno pitanje protupravnog prekoračenja ovlasti.
Dodatnu ozbiljnost cijeloj situaciji, kako se navodi, daje činjenica da se ovakvo postupanje događa neposredno nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu U-1/25, kojom je jasno utvrđeno da područje elektroničke identifikacije i kvalificiranih elektroničkih certifikata pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini.
-U takvom ustavnopravnom okviru, svaki pokušaj administrativnog ograničavanja državnih institucija u vršenju tih nadležnosti mora se promatrati s posebnom pažnjom jer kad se, kroz upravne akte, dovodi u pitanje sustav na kojem počivaju sudovi, tužiteljstva i mehanizmi transparentnosti pravosuđa, posljedice ne snose samo institucije. Posljedice snose građani kroz sporije ostvarivanje pravde, veću pravnu nesigurnost i slabljenje povjerenja u vladavinu prava. Posebno imajući u vidu da se ovdje ne osporava novi ili neprovjereni sustav, nego sustav koji već godinama funkcionira i postao je sastavni dio rada pravosudnih institucija. Svako naknadno pravno osporavanje takvog sustava proizvodi posljedice koje izravno utječu na pristup pravdi i pravnu sigurnost građana - ističe se.
Zbog toga IDDEEA smatra institucionalnom obvezom da na te činjenice jasno ukaže jer stabilnost sustava kvalificiranih elektroničkih potpisa danas nije samo pitanje tehničke infrastrukture.
To je pitanje učinkovitosti pravosuđa, pravne sigurnosti građana, integriteta nositelja pravosudnih funkcija i zaštite vladavine prava u Bosni i Hercegovini - priopćila je IDDEEA.