Virus Zapadnog Nila je zarazna bolest koja se u prirodi održava u ciklusu između ptica i komaraca. Glavni prijenosnici na ljude su obični kućni komarci. Ključna stvar koju treba znati jest da se ovaj virus ne prenosi s čovjeka na čovjeka uobičajenim kontaktom.
Oko 80% zaraženih osoba uopće nema nikakve simptome. Preostalih 20% razvije blagi oblik poznat kao groznica Zapadnog Nila, s simptomima nalik gripi (povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima). Manje od 1% inficiranih — uglavnom starije osobe, kronični bolesnici ili djeca oslabljenog imuniteta — razvije teške neurološke komplikacije poput meningitisa ili encefalitisa.
Kakva je situacija na Balkanu i u BiH?
Virus je na našim prostorima prisutan godinama, a pojava oboljelih je sezonskog karaktera — najizraženija je tijekom ljetnih i ranih jesenskih mjeseci (od srpnja do listopada) kada je aktivnost komaraca na vrhuncu.
U posljednjih 15-ak godina od ovog je virusa na Balkanu preminulo više od 150 do 200 osoba, najviše u Srbiji tijekom velikih epidemijskih valova 2013., 2018. i 2022. godine. Povećan broj slučajeva bilježi se u regiji i ove sezone, primjerice u Sjevernoj Makedoniji gdje je registrirano više od 35 zaraženih i šest smrtnih slučajeva.
Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je potvrđeno ukupno 7 zaraženih osoba virusom Zapadnog Nila.
U proteklih 20 godina u BiH je registrirano ukupno između 5 i 10 smrtnih slučajeva povezanih s komplikacijama ove infekcije. Prvi značajniji valovi zabilježeni su nakon velikih poplava 2013. i 2014. godine. Najveći broj smrtnih ishoda u jednoj sezoni u BiH zabilježen je 2018. godine u Tuzlanskoj županiji (tri preminule osobe).
Posebno je potresan događaj iz rujna 2014. godine, kada je u Univerzitetskom kliničkom centru u Banja Luci preminuo šestogodišnji dječak. On je u kolovozu primljen u bolnicu s teškom kliničkom slikom, a nakon tjedana provedenih na aparatima za umjetno disanje nažalost je izgubio bitku za život. To je bila najmlađa žrtva ovog virusa u BiH, budući da virus iznimno rijetko izaziva teške oblike kod djece.
Važno je znati i da virus Zapadnog Nila ne može izazvati pandemiju poput COVID-19 ili gripe.
Ljudi i drugi sisavci (poput konja) u lancu prijenosa predstavljaju tzv. "slijepe domaćine". To znači da se u krvi čovjeka ne razvija dovoljno visoka koncentracija virusa da bi komarac, koji ga ubode, mogao prenijeti zarazu na drugu osobu. Budući da nema izravnog prijenosa s čovjeka na čovjeka zrakom ili dodijelom, izbijanja zaraze uvijek su lokalnog i sezonskog karaktera.
Kako se učinkovito zaštititi?
Budući da cjepivo za ljude ne postoji, jedina zaštita je sprečavanje uboda komaraca:
Na prozore i vrata stavite komarnike te koristite aparate protiv komaraca u zatvorenom prostoru.
Prilikom boravka na otvorenom u sumrak i zoru nosite laganu odjeću dugih rukava i nogavica, a na otkrivene dijelove kože nanesite repelent.
Redovito praznite podloške za cvijeće, bačve i bilo kakve posude u kojima se skuplja kišnica u dvorištu, jer su to glavna mrijestilišta komaraca.