Vozač koji svojim autom često putuje autocestom A3 kaže kako je na pojedinim dijelovima, naročito iza Novske te od Nove Gradiške do Slavonskog Broda, kolnik desne prometne trake ‘već godinama loš, izrovan i opasan za vožnju‘.
"Desna traka je užasna. Tamo ne smijem voziti brže od 60-70 km/h ako želim sačuvati auto, a i sebe".
Napominje kako to njega i druge vozače naprosto ‘tjera‘ u lijevu prometnu traku koju onda ne koriste za pretjecanje, što je, pak, kažnjivo prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.
"Ako nije gužva, na nekim dijelovima A3 od Novske prema Slavonskom Brodu ponekad vozim lijevom trakom i po desetak kilometara. Znam da nije dozvoljeno, ne radim to iz bahatosti, ali amortizeri mi ‘vrište‘ u desnoj traci koliko se auto trese. Radije ću platiti kaznu nego popravak automobila. Pitam se zašto plaćam punu cijenu cestarine kad dobar dio puta moram voziti 60 na sat, kao kroz selo", rekao je za N1.
Podrhtavanje automobila
Drugi sugovornici kažu da je slično i na pojedinim dionicima autocesta A1 i A6, naročito od Karlovca prema Zagrebu, a i na A4 na dijelu iza Svete Helene u smjeru Varaždina.
"Automobil podrhtava čak i kada smanjim brzinu ispod 100 kilometara na sat. Nije opasno samo za auto, nego i za promet. Jasno mi je da je to od kamiona koji voze isključivo desnom trakom, ali zar nema nekoga da to popravi? Ne služe li autoceste da se vozi brže, a i sigurnije nego na običnim cestama", pita se jedan vozač koji često vozi iz Zagreba u Varaždin i natrag.
Prekršaj ‘težak‘ 260 eura
Na autocestama u Hrvatskoj dvije su prometne trake u svakom smjeru te jedna zaustavna. Desna traka je ona ‘glavna‘ za redovno kretanje vozila, a lijeva je namijenjena isključivo za pretjecanje drugih vozila.
Zakon o sigurnosti prometa na cestama u članku 142. kaže da se na autocestama vozila moraju kretati desnom prometnom trakom ako nije zakrčena vozilima u koloni te da vozač smije mijenjati prometnu traku zbog bržeg kretanja samo prelaženjem vozilom u lijevu prometnu traku. Drugim riječima, nije dozvoljena stalna vožnja lijevom trakom, a vozilo se nakon pretjecanja mora vratiti u desnu traku. Za kršenje toga propisana je i novčana kazna u iznosu od 260 eura.
Hrvatske autoceste potvrđuju da problem postoji
"Na starijim i prometno opterećenijim dionicama, osobito u desnoj prometnoj traci kojom se pretežno odvija teretni promet, mogu se pojaviti kolotrazi, neravnine, oštećenja habajućeg sloja i lokalne deformacije kolničke konstrukcije. Takva oštećenja najčešće su posljedica kombinacije prometnog opterećenja, udjela teških vozila, starosti kolnika, ranijih zahvata održavanja, klimatskih utjecaja, smrzavanja i odmrzavanja te stanja podloge".
"Tijekom naredne tri godine planiramo sanaciju dodatnih približno 100 kilometara kolnika na A3, koje uključuju i zone koje spominje čitatelj te dodatnih približno 50 kilometara kolnika na A6, na oba pravca autoceste", rekli su za N1 pripomenuvši kako se skoro 80 posto sredstava koja se godišnje ulažu u izvanredno održavanje odnosi na sanaciju kolnika.