Hrvatska ulazi u fazu u kojoj europski novac više neće dolaziti “po inerciji”. Model financiranja se mijenja, a s njime i pravila igre. Nakon završetka Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO), europska sredstva više neće biti dominantno usmjeravana kroz nacionalne, već kroz centralizirane programe kojima upravlja izravno Bruxelles. To znači jedno – konkurencija postaje europska. U aktualnom razdoblju Hrvatska raspolaže s približno 25 milijardi eura kroz Višegodišnji financijski okvir i NPOO.
Taj je model omogućio snažan investicijski ciklus i ubrzanu apsorpciju sredstava. Međutim, novi Višegodišnji financijski okvir donosi snažniji zaokret prema centraliziranim instrumentima, programima poput Horizon Europe, LIFE, Digital Europe ili CEF-a, u kojima se ne natječete s kolegama iz susjedne županije, nego s Njemačkom, Francuskom i Skandinavijom. To je strukturna promjena.
Hrvatska je, gledano po glavi stanovnika, među najuspješnijim državama u povlačenju EU sredstava. No, taj uspjeh velikim je dijelom rezultat snažne nacionalne i kohezijske politike. U centraliziranim programima naš je udio i dalje skroman. Razlog nije nedostatak potencijala, već činjenica da su domaći dionici godinama bili racionalno usmjereni na lokalne prilike.
Sljedeća faza europskog financiranja traži drukčiji pristup. U centraliziranim programima presudni su međunarodni konzorciji, tehnološka izvrsnost, regulatorno razumijevanje i strateško pozicioniranje u europskim prioritetima, od zelene tranzicije i digitalne transformacije do obrambene i industrijske politike. To podrazumijeva interdisciplinarne timove, iskustvo iz više država članica i kontinuirano praćenje regulatornih promjena u Bruxellesu.
Drugim riječima, podrazumijeva europsku širinu. U tom kontekstu treba promatrati i nedavno spajanje Projekta jednako razvoj (PJR) s međunarodnom konzultantskom grupacijom Civitta. Nakon 16 godina razvoja na hrvatskom tržištu, PJR je postao dio jedne od najvećih specijaliziranih mreža za EU fondove u Europi. To nije tek promjena vlasničke strukture. To je odgovor na promjenu sustava.
S više od 20 stručnjaka u Zagrebu moguće je biti izvrstan partner u nacionalnom kontekstu. No, za ozbiljnu konkurenciju u programima poput Horizona ili Digital Europea potrebni su sektorska i geografska širina, specijalizirani timovi s iskustvom u različitim državama članicama te operativni kapacitet za vođenje kompleksnih međunarodnih projekata. Pridruživanjem Civitti otvara se pristup mreži nekoliko stotina stručnjaka u više od 20 zemalja, snažnim digitalnim timovima i postojećim partnerskim strukturama u gospodarstvu, akademskom i javnom sektoru. To hrvatskim poduzećima i institucijama daje mogućnost da brže i kvalitetnije formiraju međunarodne konzorcije, što je danas ključni preduvjet uspjeha.
Istodobno, domaći sustav financiranja često funkcionira u ciklusima zatišja i preopterećenja, što stvara operativni pritisak i na prijavitelje i na administraciju. U takvom okruženju klijentima je potreban partner koji može upravljati portfeljem projekata i različitim izvorima financiranja na europskoj razini, a ne samo pojedinačnom prijavom na lokalni natječaj. Nova realnost zahtijeva i novu ulogu konzultanata. U nadolazećem razdoblju neće biti dovoljno znati ispuniti prijavni obrazac.
Bit će presudno razumjeti europske politike, strateške prioritete i investicijske trendove, mapirati međunarodne partnere i dugoročno planirati razvojne cikluse. Administrativna podrška postaje tek dio šire savjetodavne funkcije. Hrvatske organizacije, javne i privatne, već danas trebaju razvijati vlastite razvojne i investicijske planove s europskom dimenzijom. To znači graditi reference, ulagati u znanje i tražiti partnerstva izvan nacionalnih okvira. Sljedeći proračunski ciklus neće nagrađivati pasivnost, nego proaktivnost i strateško pozicioniranje.
Ako želimo da hrvatski projekti budu konkurentni na europskoj razini, moramo i sami djelovati europski, kapacitetom, znanjem i ambicijom. Europska sredstva ostaju snažan razvojni instrument. No, njihova struktura i logika se mijenjaju. Pitanje više nije koliko sredstava imamo na raspolaganju, nego jesmo li spremni igrati europsku igru po europskim pravilima. Vrijeme za prilagodbu je sada.