Masovno iseljavanje iz BiH već godinama je jedan od najvećih problema s kojima se zemlja suočava, a najnoviji podaci pokazuju razmjere koje više nije moguće ignorirati. BiH je danas treća zemlja u svijetu po udjelu stanovništva koje živi u inozemstvu, čak 50,8% građana bh. podrijetla živi izvan granica zemlje.
Radnici iz BIH
Ispred BiH su samo Gvajana i Samoa, dok na Balkanu nijedna država nema tako visok postotak iseljenih. Albanija ima 43,6% građana u dijaspori, Sjeverna Makedonija 29,3%, Hrvatska 21,3%, dok su Srbija i Crna Gora na oko 14%. Ovi brojevi jasno govore da cijela regija ima problem, ali da je BiH u najdubljoj demografskoj krizi. Proces migracija prisutan je tijekom cijele povijesti čovječanstva. Ljudi svoje domove napuštaju zbog ratova, gladi, potrage za poslom, većom sigurnošću. A građane BiH je pogodilo sve nabrojeno. Ljudi u najboljim godinama za poslom su odlazili i još uvijek odlaze k Zapadu. Jedna od država koja je pri vrhu izbora je Slovenija. U Sloveniji živi značajan broj građana BiH, a prema podacima iz 2024. i 2025., oni čine najveći dio radno aktivnih stranih državljana u toj državi. Državljani BiH čine gotovo polovinu radno aktivnih stranih državljana u Sloveniji. U posljednjih 10 godina (do kraja 2024./početka 2025.), u Sloveniju se doselilo više od 125.000 radnika iz BiH, što je znatno utjecalo na demografsku sliku. No, kako trenutačno stvari stoje, Sloveniju bi veliki broj njih moglo zamijeniti Hrvatskom.
Hrvatska je pretekla Sloveniju po plaćama i kupovnoj moći. Naime, još 2022. plaća u Sloveniji, gledajući po paritetu kupovne moći, iznosila je 1378 eura, a u Hrvatskoj je bila gotovo upola niža – svega 730 eura. Lani je pak prosječna plaća po paritetu kupovne moći u Sloveniji iznosila 1792 eura, a u Hrvatskoj 2036 eura. Dok se u Hrvatskoj još uvijek vode time da je ekonomska situacija u zapadnim državama bolja, čini se da se stvari stubokom mijenjaju. Od samostalnosti je Hrvatska po osnovnim ekonomskim parametrima gledala u leđa Slovencima, ali od 2022., pokazuju podaci, uspjeli ih je preteći, prenosi Tportal pozivajući se na slovenski Planet TV. Uzrok leži u poreznom opterećenju. Brojni krugovi porezne reforme doveli su do toga da je porezno opterećenje na plaće u Hrvatskoj sad manje nego u Sloveniji.
Naime, podaci pokazuju da je udio troškova rada prikupljen u obliku poreza u plaći prosječnog građanina u Hrvatskoj 36,6%, a u Sloveniji 41,7%, po čemu se nalazi u europskom vrhu. Prošle godine je iz Njemačke otišlo dvostruko više Hrvata nego što ih je u nju došlo. Vraćaju se u domovinu, a dio bh. Hrvata je vjerojatno među njima. Nude se dobre plaće, jezik nije stran, a i rodna gruda je puno bliže. Nije Hrvatska prvi izbor samo Hrvatima iz BiH. Prema službenim podacima, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. u RH su izdane 170.723 dozvole za boravak i rad. Najveći broj dozvola izdan je državljanima BiH, njih 32.225.
Porezno opterećenje
A kakvo je stanje u BiH? Od 1. srpnja 2025. zbrojna stopa doprinosa u FBiH smanjena je s 41,5% na 36%. U RS zbrojna stopa doprinosa iznosi 31% na bruto plaću. Plaće su nam u odnosu na Zapad više nalik socijalnoj pomoći. Odlukom Vlade FBiH, minimalac u ovoj godini iznosi 1027 KM, a cijene otprilike u rangu onih na Zapadu. Stoga nam je kupovna moć najmanja u Europi. Životni standard je znatno ispod europskog prosjeka. Prosječna godišnja plaća u BiH prošle godine iznosila je oko 19.200 KM ili oko 9800 eura. U usporedbi sa zemljama Zapada zastrašujuće malo, ali većina građana zarađuje znatno ispod ovog iznosa. Životni standard stanovnika BiH daleko je ispod razine EU-a.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, BDP po stanovniku Rumunjske, Poljske, Mađarske, Hrvatske, Slovačke, zemlje kandidatkinje Turske i Latvije manji je od 30% ispod prosjeka zemalja EU-a. Grčka i Bugarska imaju BDP po stanovniku manji od 40% ispod prosjeka. Crna Gora nalazi se na 49% ispod prosjeka EU-a, a prate je Srbija, Sjeverna Makedonija, BiH i Albanija. Ističu kako je BDP uglavnom pokazatelj razine ekonomske aktivnosti, dok je stvarna individualna potrošnja (SIP) alternativni pokazatelj koji je bolje prilagođen za opis materijalne dobrobiti kućanstava. Luksemburg ima najvišu razinu SIP-a po stanovniku od svih 36 zemalja koje su uzete u obzir prilikom izrade izvješća, i to 36% iznad prosjeka EU-a. Slijedi zemlja EFTA-e Norveška sa SIP-om po stanovniku 24% iznad prosjeka EU-a te Island i Nizozemska.
BiH je u 2023. ostvarila SIP po stanovniku u standardu kupovne moći s 58% ispod prosjeka zemalja EU-a, a iza nje se našla jedino Albanija.