Za Vecernji.ba piše: Pero Pavlović
Ovih dana udarna vijest u Hrvatskoj bila je o projektu Pantheon vrijednom više od 50 milijardi eura. Projekt je to umjetne inteligencije razvojnog i inovacijskog centra Topusko.
U okviru poslovnog foruma Inicijative triju mora u Dubrovniku o tom planu potpisano je pismo namjere između investitora i Grupe Končar.
Držimo se u ovom tekstu izvješća koja su stizala od sredstava javnog priopćavanja. Spominje se najsuvremenije podatkovno središte snage 1 GW s mogućnošću rada iznad do sada najviših standarda ‘’Tier 4’’ koji se primjenjuju u Europskoj uniji.
Najsuvremenija trafostanica
Pantheon bi mogao postati najveća investicija u povijesti Hrvatske. Zamišljen je kao primjer suradnje privatnog kapitala i javne infrastrukture, kao što je i projekt Južne plinske interkonekcije. Financiranje infrastrukture ključni je temelj Inicijative triju mora. Spomenuti centar će sa strateškim partnerom - Grupom Končar izgraditi najsuvremeniju trafostanicu te 280 km dalekovoda.
Strateški partner Centra Greenvolt izgradit će fotonaponsku elektranu snage 500 MW isključivo za potrebe ovoga kompleksa. Omogućit će se spajanje čak 5,2 GW neiskorištenih izvora obnovljive energije za hrvatski elektroenergetski sustav. To sve uključuje zapošljavanje velikog broja mladih stručnjaka, osobito inženjera struke, a i druge radne snage. Kako će čitav ovaj kompleks djelovati na okoliš, tek treba vidjeti.
U tijeku je izrada studija koje će dati odgovore na sva moguća pitanja. Posebno pitanje je podatkovno gospodarstvo Europske unije (eng. EU-Data Economy) koje se odnosi na tržište u kojem se podaci prikupljaju, obrađuju i rabe za stvaranje novih proizvoda usluga, uvida i znanja. Osnova je to digitalne tranzicije EU-a i uvođenja umjetne inteligencije (AI), internet stvari (IoT) i velepodataka (Big Data). Topusko bi postalo jedno od najvećih podatkovnih središta za umjetnu inteligenciju u Europi. Pišući o ovoj temi rađa se više pitanja o projektu koja će doći na dnevni red.
Govoreći o digitalnoj tranziciji EU-a i umjetnoj inteligenciji, u svakodnevnom govoru susrećemo se sa šumom novih izraza, osobito iz tehničke struke, sve na engleskom jeziku. Od toga ne možemo pobjeći. Zar ne bismo onda mogli za neke osnovne pojmove, koji će ući u svakodnevnu praksu, rabiti odgovarajuće izraze na hrvatskom jeziku?
Najlakše je to učiniti kada neka nova riječ ili izraz stupaju na javnu scenu našeg svakodnevnog sporazumijevanja.
Ubrzo može doći vrijeme kada ćemo bolje govoriti engleski nego hrvatski. Čitao sam nedavno kako naši maturanti, kada treba napisati esej iz hrvatskog jezika, predaju prazan list papira. I to nije rijetka pojava.
Kada spominjemo izraz “podatkovno gospodarstvo EU-a”, zar ne bi bilo više u duhu hrvatskoga jezika prvo spomenuti neki krovni propis (np. zakon, uredba i sl.), a ono što se prirodno iz toga grana i slijedi imenovati razumljivijim izrazima (np. planovi, smjernice, pravci i sl.)? Dijelom se to odnosi i na naziv projekta Pantheon. Ako je to u okviru stranog projekta, hrvatska strana može tražiti odgovarajuće ime za svoj projekt. Riječ “pantheon” stranog je podrijetla (gr. pan - sve, theos – bogovi), što možemo prevesti kao ‘’hram svih bogova’’ ili ‘’sveboštvo’’. Većina Hrvata se izjašnjava kao katolici, pa zašto onda ne bismo pronašli neko ime ili izraz iz bogate hrvatske povijesti?
Kršćanski temelji
Ako nam je već draga antička kultura, zašto ne bismo uvažili ime nekoga matematičara, fizičara, astronoma ili filozofa? Konačno, europska kultura i civilizacija ponikle su na kršćanskim temeljima.
Najveći danas sačuvan panteon je rimski Panteon sagrađen početkom drugog stoljeća. Jedan je to od najznačajnijih kulturnih spomenika u Europi. U sedmom stoljeću posvećen je i pretvoren u crkvu Svete Marije od Mučenika.
Hoćemo li biti ravnodušni kada se danas pojedine katoličke crkve u Europi pretvaraju u svjetovne objekte jer ih nema tko posjećivati? Panteon u Parizu prije je bio crkva svete Genoveve (fr. Sainte – Genevieve), najveća crkva u Parizu. U vrijeme Pariške komune crkva je prenamijenjena u svjetovne svrhe i takvo je stanje ostalo do danas. Svjedoci smo da liberalna Europa polako klizi prema bezboštvu, osobito njezin zapadni dio. Zato ovo dobronamjerno pisanje upućujem široj javnosti na razumijevanje i razmišljanje.