Šef Misije OESS-a u Bosni i Hercegovini, veleposlanik Rick Holtzapple, upozorio je kako nasilje nad ženama u politici direktno podriva demokraciju i povjerenje građana u institucije, istaknuvši da političke stranke moraju preuzeti veću odgovornost u osiguravanju ravnopravnog i sigurnog sudjelovanja žena u političkom životu.
Misija OESS-a u BiH uoči Općih izbora 2026. godine provodi niz ključnih inicijativa s ciljem jačanja integriteta i transparentnosti izbornog procesa te pružanja potpore radu Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Istodobno ostaje jedan od najvažnijih zagovaratelja prava žena na kandidiranje na izborima te provodi programe usmjerene na jačanje njihove uloge u političkom životu. U okviru tih aktivnosti Misija OESS-a danas je u Sarajevu, na dan raspisivanja Općih izbora, organizirala sastanak s političarkama iz cijelog političkog spektra, na kojem se, među ostalim, razgovaralo o ulozi političkih stranaka u osiguravanju nulte tolerancije prema nasilju, unaprjeđenju rodne ravnopravnosti i potpori sudjelovanju žena u procesima donošenja odluka.
Ciljevi sastanka bili su potvrditi političku posvećenost Principima političkog angažmana za eliminaciju nasilja nad ženama, ojačati potporu prioritetnim mjerama, uključujući zakonodavne izmjene radi poboljšanja institucionalne učinkovitosti u odgovoru na nasilje nad ženama, te osigurati strukturiranu platformu za političarke, uključujući i mlade žene, kako bi artikulirale ključne poruke i zabrinutosti uoči izbornog ciklusa 2026. godine. Sastanak se fokusirao na ulogu političkih stranaka u osiguravanju nulte tolerancije prema nasilju, unaprjeđenju ravnopravnosti muškaraca i žena te potpori značajnom sudjelovanju žena u donošenju odluka. Također su razmatrane ključne zakonodavne i institucionalne mjere, s posebnim osvrtom na prepreke s kojima se suočavaju mlade žene u politici.
Povodom toga veleposlanik Holtzapple dao je intervju za Fenu u kojem je govorio o izazovima uoči izbora, sporom napretku u zastupljenosti žena, potrebi za hitnim reformama te važnosti uvođenja izbornih tehnologija radi jačanja integriteta izbornog procesa u BiH. Govoreći o svrsi današnjeg sastanka, istaknuo je kako su se sudionici okupili upravo na dan kada su izbori 2026. godine službeno raspisani, što ovoj raspravi daje dodatnu hitnost i strateški značaj.
– Ovo je ključni trenutak da se osigura da glasovi, iskustva i prioriteti žena budu zastupljeni u izbornom procesu i širem političkom odlučivanju. Cilj je stvoriti konstruktivan prostor za dijalog koji nadilazi stranačke podjele, fokusirajući se na zajedničke izazove poput nasilja nad ženama u politici i prepreka njihovom sudjelovanju u političkim procesima. Konačno, cilj nam je ojačati političku posvećenost i utvrditi konkretne korake za postizanje napretka – kazao je Holtzapple.
Na pitanje zašto je nasilje nad ženama u politici toliko kritično pitanje i kakvu ulogu imaju političke stranke, naglasio je kako ono direktno narušava integritet demokracije.
– Kada se žene suočavaju sa zastrašivanjem, uznemiravanjem ili isključivanjem, to ograničava njihovo sudjelovanje i slabi povjerenje javnosti u institucije. Ovo nije samo rodno pitanje, nego pitanje dobrog upravljanja i demokracije. Političke stranke imaju ključnu ulogu jer njihova interna pravila, načini rukovođenja i javne poruke mogu ili omogućiti sigurno i ravnopravno sudjelovanje ili dodatno učvrstiti prepreke koje nanose štetu – istaknuo je.
Govoreći o Principima političkog angažmana, podsjetio je kako oni predstavljaju praktičan okvir političkim strankama za obvezu na nultu toleranciju prema nasilju nad ženama i pretvaranje političke volje u konkretne aktivnosti.
– Te aktivnosti podrazumijevaju interne reforme, podizanje svijesti i uspostavljanje mehanizama odgovornosti. Neke stranke već su poduzele određene korake, uključujući organiziranje obuka i javno iskazivanje potpore tim principima. Međutim, i dalje je potrebno šire prihvaćanje i dosljednija provedba, posebno uoči izbora – smatra Holtzapple.
Zakonski okvir za sudjelovanje žena u politici u BiH ocijenio je formalno snažnim, navodeći kako jamči rodnu ravnopravnost u političkom sudjelovanju. Podsjetio je da ustavne odredbe oba entiteta, zajedno s Izbornim zakonom i Zakonom o ravnopravnosti spolova, jasno zabranjuju diskriminaciju na temelju spola i jamče jednaka politička prava, uključujući pravo glasa i kandidiranja na izborima.
Ipak, upozorio je kako postojeće odredbe nedovoljno rješavaju strukturne prepreke i prepreke unutar samih političkih stranaka koje utječu na izbor kandidata i njihovu izbornu konkurentnost.
– Žene formalno imaju pravo kandidirati se, ali se znatno rjeđe postavljaju na pozicije koje su konkurentne. Na Lokalnim izborima 2024. godine, od ukupno 385 kandidata za načelničke i gradonačelničke pozicije, samo 29 bile su žene. To pokazuje da političke stranke ne promoviraju sustavno žene za izvršne funkcije – upozorio je Holtzapple.
Dodao je kako su žene na Općim izborima 2022. godine bile nositeljice lista u svega 22 posto slučajeva, što je izravno povezano s nižim izbornim rezultatima i slabijom zastupljenošću u vlasti. Govoreći o preprekama s kojima se suočavaju žene, posebno mlade žene u politici, naglasio je da su često izložene uznemiravanju u online i offline prostoru, dezinformacijama i diskriminaciji.
– Mlade žene često su posebno na meti i nedostaju im mreže potpore potrebne za snalaženje u političkom okruženju. Političke stranke mogu napraviti značajnu razliku pružanjem praktične potpore u kampanji, uspostavljanjem učinkovitih internih mehanizama za sprječavanje uznemiravanja te aktivnim uključivanjem kandidatkinja – rekao je.
Holtzapple se osvrnuo i na rezultate posljednjih izbora, navodeći kako žene nakon Općih izbora 2022. godine zauzimaju 19 posto mjesta u Parlamentarnoj skupštini BiH, 28 posto u Parlamentu FBiH te 25 posto u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
– Ove brojke pokazuju da određeni pomaci postoje, ali je napredak i dalje spor i nedosljedan – naglasio je.
Kada je riječ o nasilju nad ženama, naveo je podatke istraživanja OESS-a prema kojima je gotovo svaka druga žena doživjela neki oblik nasilja od svoje 15. godine, dok je jedna od tri žene doživjela seksualno uznemiravanje, pri čemu je samo 2,6 posto slučajeva prijavljeno policiji.
– Nažalost, čak 84 posto slučajeva nasilja nad ženama ostaje neprijavljeno. Podaci o femicidu, iako nedosljedni, ukazuju na porast sa 16 slučajeva u razdoblju 2021. – 2022. na 35 slučajeva u razdoblju 2023. – 2024. godine – upozorio je.
Govoreći o ulozi OESS-a u narednom razdoblju, istaknuo je kako će Misija nastaviti pružati tehničku pomoć, međunarodno iskustvo i poticati mjere za jačanje povjerenja u izborni proces. Posebno je naglasio važnost uvođenja novih izbornih tehnologija radi jačanja transparentnosti, integriteta i vjerodostojnosti izbora.
– Izbori su temelj demokratskog procesa i od presudne je važnosti da svi segmenti njihove organizacije budu povjereni iskusnim subjektima koji mogu jamčiti najviše standarde tehničke ispravnosti, sigurnosti i nepristranosti – poručio je Holtzapple.
Na kraju razgovora zaključio je kako je inkluzivno političko sudjelovanje bez nasilja ključno za vjerodostojnost izbora.
– Osigurati da žene mogu u potpunosti i sigurno sudjelovati nije stvar izbora, nego temelj demokracije – zaključio je veleposlanik Holtzapple.