pitanje je...

Hoćemo li ostati bez dizela?

Foto: Matija Habljak/Pixsell
Hoćemo li ostati bez dizela?
24.03.2026.
u 18:39
Problem je prisutan i na jugu zemlje, u Konavlima. Na Grudi, na krajnjem jugu Hrvatske, ponestaje goriva, objavio je RTL. Prodaja je ograničena, a kad se zalihe iscrpe, novih isporuka nema
Pogledaj originalni članak

Na benzinskim postajama u Hrvatskoj došlo je do povremenih nestašica dizela, i to u trenutku kada su cijene goriva ponovno porasle, prenosi Index.hr.

Problem prisutan diljem zemlje

U Zagrebu, na Ininoj benzinskoj postaji u Vukovarskoj ulici nedaleko od koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, jutros je stajala obavijest da nema eurodizela, što su jučer potvrdili i reporteri Indexa. Na ulazu u benzinsku postaju piše i da se Class Premium dizel toči po cijeni običnog, i to na dva agregata.

Problem je prisutan i na jugu zemlje, u Konavlima. Na Grudi, na krajnjem jugu Hrvatske, ponestaje goriva, objavio je RTL. Prodaja je ograničena, a kad se zalihe iscrpe, novih isporuka nema. Na jednoj benzinskoj postaji u Konavlima ostale su tek dvije i pol tone dizela i jedna tona benzina, nakon čega prodaja staje.

Unatoč tome što iz Vlade i naftnih kompanija mole građane da ne stvaraju zalihe, ima i takvih situacija. Jedna čitateljica kaže kako je u Splitu na benzinskoj postaji zatekla čovjeka koji je došao s kombijem punim velikih kanistera i bačvi te točio jedan po jedan.

Sve to se događa u jeku velikih poskupljenja goriva i poremećaja na tržištu nafte zbog rata na Bliskom istoku te nesigurnosti oko Hormuškog tjesnaca, ključne rute za transport nafte.

Vlada intervenirala u cijene

Vlada je jučer intervenirala u cijene goriva pa je eurodizel poskupio na 1,73 eura po litri, što je rast od 0,18 eura, dok eurosuper sada stoji 1,62 eura, što je rast od 0,12 eura. Najveći skok zabilježio je plavi dizel, koji je poskupio za 30 centi i sada iznosi 1,19 eura.

Dodatni problem stvara nestašica upravo plavog dizela, ključnog goriva za poljoprivrednike i ribare. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je još prošlog tjedna da je potrošnja plavog dizela u pojedinim županijama porasla na više od 700 posto, negdje čak i na više od 900 posto. Valja napomenuti i da INA danas jedina prodaje plavi dizel.

Situacija nije znatno bolja ni u susjedstvu, gdje se također bilježe poremećaji u opskrbi gorivom i rast cijena. Slovenija je privremeno ograničila točenje goriva. Prema donesenim mjerama, na jednoj benzinskoj postaji dnevno je dozvoljeno točiti najviše 50 litara goriva fizičkoj osobi te 200 litara pravnoj osobi. U distribuciju goriva uključena je i slovenska vojska.

Plenković Situacija je vrlo ozbiljna

Ostaje za vidjeti kako će se situacija dalje razvijati u Hrvatskoj te hoće li se opskrba gorivom stabilizirati u nadolazećim danima. I premijer Andrej Plenković jučer je rekao da je situacija vrlo ozbiljna, nadovezavši se na svoju izjavu od prije nekoliko dana da nam zbog rata na Bliskom istoku predstoji veća kriza od one koju je svijet prošao 2022. godine.

U javnosti su se pojavile i špekulacije o mogućem uvođenju modela vožnje par-nepar, no ministar prometa Oleg Butković poručio je kako takav scenarij nije opcija.

Agencija za ugljikovodike: Zalihe su dostatne za više od 90 dana

Obratili smo se Agenciji za ugljikovodike s upitom o stanju zaliha i stabilnosti opskrbe gorivom u Hrvatskoj, kao i mogućem riziku od šire nestašice u nadolazećem razdoblju.

"Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata koje su u ingerenciji Agencije za ugljikovodike dostatne su da zamijene količinu uvoza u trajanju od preko 90 dana. Te zalihe predstavljaju realan, fizički osiguran energetski resurs koji stoji na raspolaganju Republici Hrvatskoj u trenutku poremećaja opskrbe na tržištu nafte i naftnih derivata. Što se dizelskog goriva tiče, ono u ukupnim zalihama sudjeluje s količinom od oko 310.000 MT", naveli su iz Agencije.

"Nema rizika od nestašice"

Dodali su da rizika od nestašice dizela ili drugih goriva ne bi trebalo biti.

"Količine koje nedostaju s Bliskog istoka mogu se nadoknaditi povećanjem izvoza proizvođača iz drugih dijelova svijeta. Aktivacija zaliha se globalno već događa. Svjedoci smo nedavnog dogovora zemalja članica IEA, Međunarodne agencije za energetiku, da će pokrenuti do sada najveće otpuštanje zaliha u povijesti, koje će iznositi oko 400 milijuna barela nafte i derivata.

Do aktivacije, odnosno otpuštanja tih zaliha došlo bi u slučaju većeg poremećaja na tržištu nafte i naftnih derivata. Takvi poremećaji znače nemogućnost nabave količina potrebnih za opskrbu tržišta. Trenutni problem nije manjak robe na tržištu već upravo njezina cijena, uslijed čega dolazi do logističkih poteškoća u opskrbi maloprodajne mreže", naveli su za Index iz Agencije za ugljikovodike.

INA: Jučer je potražnja bila 200 posto viša

INA je u odgovoru na upit poručila da kao strateška kompanija prati tržište i poduzima mjere za sigurnost opskrbe, dok globalno tržište obilježavaju rast cijena i poremećaji povezani sa sukobom na Bliskom istoku.

Ističu da osiguravaju opskrbu svojih maloprodajnih mjesta i veleprodajnih kupaca, uz neprekidan rad rafinerije u Rijeci, dodajući da zbog logističkih izazova povremeno može dolaziti do kraćih zastoja u isporuci.

"Zbog povećane koncentrirane potražnje može doći do povremene i kratkotrajne nedostupnosti određenih goriva na pojedinim lokacijama. Jučer je, primjerice, potražnja na Ininim maloprodajnim lokacijama bila 200 posto viša (trostruko povećanje) u odnosu na uobičajene razine prije aktualnih tržišnih poremećaja.

Dodaju kako je točenje plavog dizela ograničeno na 250 litara te napominju da je prodaja početkom ožujka bila čak 400 posto viša nego lani.

Napominju da, zbog “pogrešnih i zlonamjernih interpretacija”, moraju dodatno pojasniti kako Rafinerija nafte Rijeka radi punim kapacitetom, prerađuje domaću i uvoznu naftu te se domaća proizvodnja ne izvozi. Ističu i da bi novo postrojenje, koje je u fazi pokretanja, trebalo povećati proizvodnju dizela do 30 posto i dodatno ojačati opskrbu.

Lukoil: Nemamo poteškoće, osim kod plavog dizela

Lukoil nam je odgovorio da nemaju većih poteškoća u poslovanju, osim dijelom kod plavog dizela. Ističu da je problem u tome što je nabavna cijena viša od regulirane prodajne, zbog čega njegova prodaja nije ekonomski održiva.

Dodaju da prate tržište te da zasad ne planiraju ograničavati količine goriva za kupce.

Analitičar Jakić: Situacija se smiruje

Analitičar Ivica Jakić rekao je za Index da nestašica nije posljedica stvarnog nedostatka goriva.

"Radi se o naglom rastu potražnje dan uoči poskupljenja, kada su građani nastojali uštedjeti 10 do 15 eura po spremniku. Takvo ponašanje dovelo je do kratkoročnog pritiska na pojedine benzinske postaje. Benzinske se postaje inače opskrbljuju prema uobičajenoj potrošnji, pa ovakvi skokovi potražnje mogu privremeno poremetiti dostupnost goriva, no ne radi se o strukturnom problemu", rekao je.

Dodaje da se situacija već smiruje. "Na većim postajama trenutno nema gužvi, a opskrba se normalizira. Očekuje se da će se potražnja stabilizirati kako građani ponovno procijene stvarne potrebe za točenjem goriva", objasnio je.

"Prijeti umjetna nestašica"

Važno je razlikovati stvarnu nestašicu goriva od situacija u kojima ono neće biti dostupno na pojedinim lokacijama jer se distributerima, zbog cijena, ne isplati isporuka. Predsjednik Udruge malih distributera goriva Boris Podobnik za Index je rekao kako ovdje nije problem količina, nego isplativost prodaje.

"Ključno pitanje za distributere je mogu li zaraditi na prodaji goriva. Primjerice, kod plavog dizela trenutačno se bilježi gubitak od oko 10 centi po litri. Do ovih mjera je bio do 20 centi. To znači da svaku litru praktički prodaju ispod cijene. Zato se sad s tom prodajom bavi samo INA.

Kod običnog dizela distributeri su ranije bilježili gubitak od oko sedam centi po litri, dok su sada na minimalnoj zaradi od oko jednog centa, što je i dalje nedovoljno za održivo poslovanje. To je, slikovito rečeno, kao da od građevinske tvrtke tražite da u Zagrebu gradi stan za 600 eura po kvadrat. To nije realno", rekao je

Kaže da će daljnji razvoj situacije uvelike ovisiti o tome kako će se razvijati rat na Bliskom istoku.

"No već sada je jasno da aktualni problemi nisu posljedica stvarnog nedostatka goriva, nego politike cijena. Kada su cijene nerealno postavljene, dolazi do tzv. umjetnih nestašica. Dobavljači gorivo imaju, ali ga po tim cijenama ne žele prodavati. U Sloveniji je pola  benzinskih postaja ostalo bez dizela upravo zbog takvih tržišnih uvjeta", objasnio je Podobnik.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.