Nedavna najava Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) da će do kraja svibnja 2027. pustiti u operativni rad nove radare u Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci izazvala je reakcije u javnosti, ali i pitanje može li nova radarska mreža, osim civilne, imati i obrambenu ulogu. No odmah u startu treba reći kako je riječ o isključivo civilnih radarima koji nemaju tehnološku mogućnost otkriti zrakoplov koji nema uključen transponder, a nije naodmet i naglasiti kako je zakonska nadležnost BHANSA-e skrbiti se isključivo o pružanju usluga u zračnoj plovidbi.
Različita uloga
Iz navedene agencije stoga su javnosti objasnili o kakvim će se radarima raditi, kakva je njihova razlika u odnosu na vojne, ali su se osvrnuli i na činjenicu da već dulji niz godina pozivaju Ministarstvo obrane da realiziraju projekt zajedničkog postavljanja radarskih instalacija na planinskim vrhovima. BHANSA bi odradila civilni dio radarskih sustava, dok bi Ministarstvo obrane investiralo u vojnu opremu koja bi bila postavljena na istim lokacijama, piše Večernji list BiH.
Prije svega, važno je napomenuti da je zadaća BHANSA-e, u skladu s člankom 4. Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine, osigurati da zrakoplovi sigurno, uredno i učinkovito lete u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine, a u kontekstu sredstava BHANSA se ne financira iz proračuna, nego iz naknada koje plaćaju korisnici zračnog prostora, odnosno zrakoplovne kompanije.
Uloga Ministarstva obrane BiH i Oružanih snaga zaštita je suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti zemlje. Već iz navedenog je jasno da je riječ o dvjema potpuno odvojenim funkcijama i zadaćama, a u skladu s navedenim postoji i značajna razlika u opremi.
BHANSA koristi sekundarne radare, a njihove su tehničke mogućnost vezane uz uređaj koji svaki zrakoplov ima u sebi. Prilikom ulaska u zračni prostor taj uređaj, odnosno transponder, na upit sekundarnog radara automatski odgovara i šalje podatke o sebi, poput oznake leta i visine.
Sekundarni radar, dakle, "razgovara" sa zrakoplovom koji mu se javlja. Otkrivanje letjelica koje nemaju transponder ili im je transponder isključen zadaća je vojnih primarnih radarskih sustava, odnosno sustava obrane, a ne civilne kontrole zračnog prometa.
Prijedlog suradnje
No prostor za suradnju dviju institucija postoji, a da je tomu tako, vidljivo je i iz informacija o ponuđenom modelu realizacije drugog projekta. Iz BHANSA-e su objasnili da već više od osam godina Ministarstvu obrane predlaže zajedničko postavljanje radarskih sustava na visokim, dominantnim lokacijama – radiorelejnim čvorištima kojima upravlja Ministarstvo obrane, poput Vlašića, Čvrsnice i Kozare.
"Prijedlog podrazumijeva da BHANSA uloži u infrastrukturu na tim lokacijama i civilni dio radarskih sustava, dok bi Ministarstvo obrane investiralo u vojnu opremu koja bi bila postavljena na istim lokacijama. Tako bi svaka institucija financirala ono što je u njezinoj nadležnosti, a obje bi dobile bolju pokrivenost uz niže ukupne troškove. Naš prijedlog Ministarstvu obrane o zajedničkim lokacijama i dalje je na stolu i rado ćemo o njemu razgovarati", potvrdio je ravnatelj BHANSA-e Davorin Primorac.
Za kraj valja naglasiti i da se projekt modernizacije civilnog radarskog sustava financira iz vlastitih prihoda BHANSA-e, i to za proces obnove radara u Sarajevu i na Jahorini te izgradnju novih radara u Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci. Prihodi ostvareni od zrakoplovnih kompanija ne mogu se usmjeravati u vojnu opremu.
Radari u Sarajevu i na Jahorini već su obnovljeni i u operativnom su radu, a njihov radni vijek produljen je za dodatnih 15 godina. Na lokacijama u Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci radovi su u tijeku, a puštanje novih sustava u operativni rad planirano je do kraja svibnja 2027. godine.