Izmjene Izbornoga zakona

Hoće li Schmidt Hrvatima omogućiti da biraju člana Predsjedništva BiH

Hoće li Schmidt Hrvatima omogućiti da biraju člana Predsjedništva BiH
25.07.2022.
u 10:19
Drugi, važan dio hrvatskog pitanja veže se uz Predsjedništvo, a i u mostarskom sporazumu, potpisanom sa SDA, izričito je navedena nužnost osiguranja legitimnog izbora u ovu instituciju
Pogledaj originalni članak

Navodne odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, a kojima bi se nametnule izmjene Izbornoga zakona i Ustava Federacije BiH u dijelu koji se odnosi na Dom naroda, osim sveopće histerije u političkom Sarajevu, čiji radikalniji predstavnici otvoreno prijete, sa sobom postavlja i pitanje koji bi zapravo bio doseg navodnih promjena, piše Večernji list BiH. Naime, iz onoga što je plasirano u određenim medijima, Schmidtova bi se odluka fokusirala na izbor izaslanika u federalni Dom naroda, pa se onda postavlja opravdano pitanje zbog čega bi Hrvati zapravo bili zadovoljni nečim što bi tek polovično riješilo hrvatsko pitanje u BiH. Do sada se ni jednom riječju nije spomenuo drugi, izrazito važan dio hrvatskog političkog pitanja, a to je nemogućnost da hrvatski narod, kao konstitutivan, bira svoje predstavnike u ključni dio izvršne vlasti na razini države, a to je Predsjedništvo BiH. Do sada su u čak tri navrata brojniji Bošnjaci svojim glasovima birali hrvatskoga člana Predsjedništva te ih time lišili političkih prava na razini države, a ako se pogleda raspon nadležnosti Predsjedništva BiH kao kreatora vanjske politike, takvim su ponašanjem Bošnjaka Hrvati dodatno onemogućeni artikulirati svoje stavove.

Rješenje i odluke

Gledajući u bližu prošlost, Predsjedništvo BiH jest bilo dio pregovora oko izmjena Izbornog zakona, a i u mostarskom sporazumu, koji su potpisali SDA i HDZ BiH, jasno piše kako će stranke početi s "izradom izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda..." Schmidtove navodne odluke samo bi jednim manjim dijelom tretirale pitanje izbora izaslanika u federalni Dom naroda. No, one ne bi riješile srž presude u slučaju "Ljubić" niti bi omogućile izbor legitimnog člana Predsjedništva. Istodobno, ono što zabrinjava je situacija u kojoj bi se agresivno reduciralo institut vitalnog nacionalnog interesa, odnosno obezglavilo bi ga se. Praktički bi se tim zahvatima išlo u korist bošnjačke politike koja želi reducirati ovlasti federalnog Doma naroda. Ovo je osobito zabrinjavajuće ako se uzme u obzir činjenica da je do sada u samo devet slučajeva povučen vitalni nacionalni interes u federalnom Domu naroda. Od toga broja četiri puta su ga povukli Hrvati, četiri puta Bošnjaci i jednom Srbi. Drugim riječima, padaju u vodu ocjene kako je Dom naroda kočnica zakonodavnog procesa, tako da u praksi nema razloga za reduciranje mehanizma vitalnog nacionalnog interesa. Nadalje, uvođenje cenzusa od 3 posto nekoga naroda u županiji kao preduvjeta da ima izaslanika u Domu naroda također ne jamči da se Hrvatima neće birati izaslanici bošnjačkim glasovima iz većinski bošnjačkih županija. Hrvati traže da se ispoštuje cenzus od pet posto kako bi se provela presuda "Ljubić" i spriječila mogućnost izbora nelegitimnih predstavnika.

Osudili prijetnje

I dok bi se navodnim Schmidtovim odlukama riješio tek dio hrvatskog pitanja, u političkom Sarajevu već danima traje huškačka kampanja. Iz Hrvatskog narodnog sabora BiH jučer su uputili pismo međunarodnoj zajednici u kojem upozoravaju kako javnost u BiH svjedoči iznimno agresivnoj retorici bošnjačkog političkog vodstva u povodu najava OHR-a. - Očekujemo kako će se provesti odluka Ustavnog suda BiH U-23/14 i time zaustaviti grubo kršenje osnovnih načela demokracije i vladavine prava. Sustav pariteta i podjele vlasti između predstavnika konstitutivnih naroda i svih drugih građana u skladu s Washingtonskim i Daytonskim sporazumom temelj je političke stabilnosti BiH - poručili su iz HNS-a u pismu. Dodaju kako su zabrinuti zbog alarmantne količine ekstremizma i govora mržnje koji šire pojedini bošnjački politički lideri, dobro uigrane skupine na društvenim mrežama, ali, nažalost, i predstavnici pojedinih medija. - Pozivi na nasilne prosvjede i sukobe ne smiju se tolerirati. Izražavamo zabrinutost zbog mogućih nasilnih izgreda, pogotovo znajući za sve učestalije napade na hrvatske povratnike i njihove simbole u središnjoj Bosni te drugim miješanim područjima - upozorili su iz HNS-a.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

LO
lokve
11:52 25.07.2022.

nije fer Hrvati biraju dva predsjednika Bošnjaci samo jedan pa ko je ovdje diskriminisan 🤔

Avatar Jero
Jero
10:28 25.07.2022.

Teško da će ovo proć bez belaja.