Zakon o javnom redu i miru

Hoće li građani BiH u zatvor i zbog rasprava na internetu?

Hoće li građani BiH u zatvor i zbog rasprava na internetu?
05.07.2016.
u 10:00
Pogledaj originalni članak

Zastupnici Narodne skupštine Republike Srpske 5. veljače prošle godine usvojili su Zakon o javnom redu i miru (ZJRM) kojim je zamijenjen dotadašnji Zakon o javnom redu i miru iz 2007. godine. Inicijator prijedloga novog ZJRM-a bio je MUP RS-a, piše Večernji list BiH.

Tada se iz MUP-a RS-a uvođenje novog zakona željelo obraniti i pravdati potrebom za suzbijanjem terorizma i pedofilije na internetu. Međutim, nije trebalo mnogo da se podigne bura i oko ovog zakona, i to na više različitih razina, pri čemu su u osporavanju istog najglasnije pojedine udruge za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Ono što je, po mnogima koji osporavaju svrhu ovog zakona, upitno jest to što Zakon o javnom redu i miru ima niz nedostataka zbog nejasno deklariranog cilja i svrhe zakona, nepreciznih definicija, proturječnosti i konflikta s drugim zakonima, Ustavom RS-a i BiH te Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim ljudskim slobodama. Najspornije je, prema tome, što se u analizi ovog zakona pokazalo kako je u okviru pojma “javno mjesto” obuhvaćen i internet. U analizi odredbi ovog zakona pokazalo se kako većina odredbi nije jasno definirana pa postoji realna bojazan od zloprabe istih prilikom primjene u praksi.

Uspostava kontrole

Većina primjedbi odnosi se primarno na suprotnost zakona Ustavu RS-a i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, ali ono što posebno brine jest mogućnost ograničavanja slobode izražavanja, kontrole društvenih mreža i online aktivizma. Također, uvodi se i sporna kategorija vrijeđanja na političkoj osnovi.

Ovdje se pak postavlja pitanje hoće li u ovim slučajevima policija djelovati samoinicijativno, donositi odluku i sankcionirati “grubo vrijeđanje”. Hoće li čekati na prijavu građana koji trpe? Hoće li biti potrebno provesti određeni postupak pred sudom? Tko određuje kriterije “grubog vrijeđanja” i tko procjenjuje je li takav prekršaj učinjen na “političkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi”?

Nadalje, definiranjem interneta kao javnog prostora sve ove mogućnosti prelaze u sferu realnoga, a iz različitih udruga čak smatraju kako je novi zakon svojevrstan pokušaj uvođenja cenzure na internetu. Razumljive su reakcije zbog uvođenja novog zakona ako se ima u vidu i ogromna količina nejasno definiranih pojmova poput: javnog mjesta, nepristojnog i uvredljivog sadržaja, uznemiravajućeg sadržaja, nepristojnog i drskog ponašanja te, primjerice, grubog vrijeđanja. Sporno je i pravdanje novog zakona tzv. suzbijanjem terorizma i pedofilije na internetu jer uopće nisu predmet novog Zakona o javnom redu i miru niti se u njemu spominju, nego su na odgovarajući način sankcionirani u okviru kaznenih zakona naše zemlje.

Javni prostor i zakon

Pri ocjeni pojma javnog mjesta potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da se trenutačno vodi debata o tome može li se internet smatrati javnim mjestom na način na koji se mogu okarakterizirati fizička javna mjesta.

Većina teorija zasniva se na činjenici da neovisno o tome što internet zaista obuhvaća jedno prostorno neograničeno mjesto, s jako puno javnih podataka, on predstavlja i privatni prostor svake osobe koja na internetu iznosi svoje osobne podatke, razmišljanja, tvrdnje i izražavanja. Sve ovo, kao i mnoštvo nedorečenosti u pojedinim člancima, dovelo je do sumnje u stvarnu namjeru uvođenja ovog zakona. S pravom se mnogi pitaju hoće li nas izražavanje vlastitih stavova na internetu uskoro zbog nedorečenosti spomenutog zakona smjestiti iza rešetaka, gušeći slobode iz “dobre namjere”.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.