HNS će tražiti obustavu sudskog kriminaliziranja Domovinskog rata

Nekoliko braniteljskih predstavnika i institucija koje skrbe o pitanjima vezanim za Domovinski rat zatražilo je od Glavnoga vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) da u dokumentima koje će usvojiti HNS na zasjedanju predviđenom za 28. veljače u Mostaru, uključujući i deklaraciju, snažnije stane u obranu vrijednosti HVO-a i Domovinskog rata kako bi ga se zaštitilo od kriminaliziranja.

Krivotvorenje povijesti

Na jučerašnjoj sjednici Glavnog vijeća HNS-a, koja je održava povodom “pokušaja kriminaliziranja Domovinskoga rata i Herceg Bosne” uvodno izlaganje imao je voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS Bariša Čolak. On je govorio o sve češćim pokušajima kriminalizacije Domovinskoga rata, i u javnosti i u pravosudnom sustavu. Tipičan primjer je selektivni pristup procesuiranju ratnih zločina, gdje se u pravilu optuženi zapovjednici Hrvatskoga vijeća obrane terete po zapovjednoj odgovornosti, za razliku od pripadnika Armije RBiH. Dodatni problem predstavlja nepostojanje Prizivnog suda, tako da Sud BiH odlučuje u prvom i u drugom stupnju. Predstavnici braniteljskih udruga i institucija važnih za očuvanje istine o Domovinskom ratu istaknuli su da su u tijeku pokušaji umanjenja uloge HVO-a u obrani BiH i kriminaliziranja Domovinskog rata kojje ne prestaje od vremena rata do danas. Istaknuo je da su ti pritisci u posljednje vrijeme intenzivirani podizanjem brojnih optužnica za ratne zločine od običnih vojnika, pa do najviših zapovjednika HVO-a.

Masovni zločini

U reagiranju koje su predstavnici branitelja uputili navodi se da su se uvijek zauzimali, a i sada se zalažu za procesuiranje svih zločina i zločinaca, ali pod istim kriterijima za sve počinitelje, bilo da se radi o pripadnicima HVO-a, Armije RBiH ili, pak, Vojske Republike Srpske. Braniteljske organizacije i udruge za zaštitu digniteta Domovinskog rata, međutim, upozoravaju da to sada nije slučaj. Naveli su da se zapovjednicima HVO-a gotovo u pravilu sudi po zapovjednoj odgovornosti, i to pred Sudom BiH u Sarajevu, dok se pripadnicima Armije RBiH ne sudi po zapovjednoj odgovornosti te se procesi u najvećem broju vode pred županijskim sudovima. Pri tome su upozorili kako je dovoljno navesti samo lokacije masovnih ratnih zločina u mjestu Grabovici, za koju se ne sudi nikome po zapovjednoj odgovornosti te mjestu Doljanima kod Jablanice za koje optužnica nije ni podignuta.