“Bio je fratar u pravom smislu riječi, neustrašiv i nepokolebljiv, Bogu vjeran i odan, a svom narodu uvijek pri ruci”, jedna je od rečenica koja je ostala upečatljiva nakon što se prošle nedjelje prolomila vijest da nas je u 91. godini života napustio fra Petar Krasić.
Fra Petar će danas biti ispraćen na posljednji počinak. Sveta misa zadušnica, sprovodni obredi i ukop slavit će se na groblju Podadvor u Čitluku, u utorak, 11. studenoga, u 15 sati. Pokojnikovo tijelo bit će izloženo od 14 sati ispred mrtvačnice u Čitluku.
Što god se o fra Petru napiše, čini se da je malo i teško je reći otkud je najbolje početi. Svoj put ovaj je znameniti svećenik počeo u ljeto 1935. u rodnom Brotnju, 1957. položio doživotne zavjete, a godinu poslije zaređen je za svećenika.
Procvat Masne Luke
Oplemenio je Blidinje, volio i ljude i životinje, nastojao hoditi putem svetog Franje, bio i proganjan, lažno optužen da krije generala Antu Gotovinu pa mu je bilo i zabranjeno ući u EU, a kad se ispostavilo da nikog ne skriva, nitko se iz EU-a nije javio isprikom ili barem nekim objašnjenjem. I štošta se još izdogađalo u njegovu životu da bi, da je kojim slučajem bio Amerikanac, već bio pripreman igrani film o njemu. Godine 2018. Večernjakov Pero Zelenika radio je životni intervju s fra Petrom, a povod je bila njegova dijamantna sveta misa, 60 godina službe u Crkvi, obilježeno u crkvi svetog Ilije Proroka u Masnoj Luci. Upravo je za mnoge asocijacija na Masnu Luku fra Petar Krasić. - Stižem u Masnu Luku, posebni šumski rezervat u središtu parka s karakterističnom fitocenološkom šumskom zajednicom, raritetnim i endemičnim biljnim i životinjskim svijetom. S Borićevcem čini najveći kompleks bjelokorog bora munike. Na 1204 metra nadmorske visine, u podnožju Čvrsnice, okružena smaragdnom netaknutom crnogoričnom šumom, smjestila se Samostalna kapelanija Masna Luka – Polja sv. Ilije Proroka, dar prirode, ali djelo fra Petra. U prekrasnom ambijentu prekrasna građevina koja se uklapa u ambijent, rekao bih, netaknute prirode, unatoč tomu što tu već desetljećima rade i ljudi i bageri. Sve je to počelo osamdesetih godina prošlog stoljeća dolaskom fra Petra Krasića - pisao je u uvodu tog razgovora Pero. A fra Petar, njegov imenjak, otvorio mu je dušu. - Ovo je prostor srca i ljubavi naših ljudi koji su stoljećima imali ovdje kruh i meso. Groblja su se jedva mogla pronaći. Bila su neprepoznatljiva, a šest ih je na području Kapelanije svetog Ilije Proroka. Naravno, crkve nije bilo nikakve, kao ni kapelice. Najprije sam podigao groblja i napravio četiri kapelice na četiri groblja, a na druga dva groblja dvije male crkve. Potom sam napravio kuću. Nakon svega izgradio muzej, galerije te Franjevačku kuću molitve za duhovne obnove koja ima 48 soba. Crkvu sv. Ilije Proroka završio sam 2005. godine - govorio je tada fra Petar.
Pun poleta bio je prije dva desetljeća kad je završavao tu planinsku ljepoticu koja je najbliže Bogu u Hercegovini, naravno, simbolički, s obzirom na nadmorsku visinu, ali ima tu i više od simbolike, piše Vecernji.ba. Mnogi danas upravo gore u planini pronalaze svoj duševni mir i učvršćuju svoju vjeru. Dvije godine je u Masnoj Luci fra Petar spavao u šatoru. Veliki snjegovi, hladnoća čak i do -25, nisu bili prepreka u njegovu naumu. Sam Bog zna koliko je puta susreo vuka i medvjeda. Ljude je fra Petar posebno volio. - U 19. stoljeću znalo je ovdje biti i više od 600 kućanstava. Neki ovdje nisu “trnuli” vatru tijekom cijele godine. Paslo je na ovomu prostoru više od stotinu tisuća ovaca, više tisuća goveda i konja. Tako je bila jedna uzrečica, bolje rečeno, mišljenje u zapadnoj Hercegovini da onaj tko ima ovdje negdje u planini posjed, nikada ne može biti gladan. Sijalo se i ubirao, kako naš narod kaže, “smok” – sir, maslo, mlijeko, a onda, naravno, i meso - kazivao nam je fra Petar slikovito. Vodio je do 2007. godine fra Petar i evidenciju turista. Pribilježio ih je tada 30 tisuća, a brojke su danas višestruko veće. - Švicarci i Austrijanci koji posjete Masnu Luku kažu da ovo prirodno bogatstvo nemaju ni Alpe - govorio je s ponosom. Petar je već odavno postao poznat kao graditelj crkava - gradnja crkve u Masnoj Luci i uz nju likovne galerije, velikog garažnog prostora, više pomoćnih prostorija, proširenje i uređenje dvorišta. Ta crkva je sa zvonikom, po mišljenju eminentnih arhitekata i umjetnika, savršeno uklopljena u prostor i u svim elementima poseban događaj arhitekture i umjetnosti. - Park prirode Blidinje moje je dijete. Tu je i izgradnja župne crkve (36 x 18 m) u Kočerinu u spomen proslave 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata. Crkva je ušla u literaturu posebno uspjele sakralne arhitekture. Na pročelju zvonika je 23 m visok lik sv. Franje u tehnici mozaika, djelo poznatog hrvatskog kipara Ante Starčevića i moje malenkosti - objašnjavao je za Večernjak fra Petar. A posebnu ljubav imao je fra Petar za svog tornjaka Šaru. Nakon gotovo 40 godina rada i truda fra Petra i njegovih kolega, bh. i hrvatski pastirski pas tornjak međunarodno je priznat kao pasmina. Fra Petar je ujedno i jedan od osnivača Lovačkog i Kinološkog saveza BiH, bio je međunarodni kinološki sudac te jedan od rijetkih sudaca za sve pasmine pasa svijeta. - Punih 50 godina bio sam u meni dragom hobiju kinologije. U to vrijeme stekao sam najviši stupanj kinološkog FCI suca - allround za oblik (eksterijer) svih pasmina pasa na svijetu i zvanje suca za rad svih lovačkih pasa na svijetu. Tijekom tog dugog razdoblja imao sam čast i priliku kao sudac ocjenjivati tisuće pasa na međunarodnim, državnim, regionalnim i lokalnim kinološkim priredbama - govorio je za Večernji list fra Petar. Kao kulturna baština hrvatskog naroda, fra Petrovi tornjaci, majka i sin, našli su se i na poštanskoj marki 2007. godine.
Udar na franjevce u Hercegovini
Uz sve to, nimalo lagano nije bilo fra Petru kad je počeo njegov progon zbog generala Ante Gotovine. Bilo je to vrijeme kad se provodila žestoka haranga protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini, a fra Petar Krasić bio je osumnjičen da krije heroja Domovinskog rata. - To su bile insinuacije i laži, kao što je lakrdija i ona crna lista. Ja sam bio, među ostalim, jedan od organizatora Ceste spasa, koja ide baš ovuda kraj Masne Luke i kojom je spas našlo više od 300 tisuća Muslimana - Bošnjaka. Hrvatski generali Norac i Gotovina su, po meni, časni ljudi, katolici i Hrvati, pa samim tim nikada ne bi svojim činom ugrozili ni hercegovačke franjevce, a ni mene kao pripadnika tog reda.
Zato ne bi nikada ni tražili takvu vrstu pomoći. Ova optužba je zapravo bila udar na franjevce, posebice u Hercegovini, i uopće na Hrvate u BiH - ponosno je za Večernji list govorio fra Petar, svećenik čija će ostavština živjeti i kojeg će hrvatski narod s ponosom pamtiti, kao i svi oni koji znaju cijeniti sve ono što je napravio kako kao svećenik tako kao i čovjek koji je ponajviše učinio za kinologiju u BiH. •