Da je život građana Bosne i Hercegovine uglavnom vezan uz krilaticu “život na kredit”, odavno je poznato, a novi podaci Centralne banke BiH dodatno osnažuju ovu tvrdnju, upućujući pritom i na strukturu kreditnog zaduženja u najznačajnijoj mjeri oslikanog kroz nenamjenske potrošačke kredite.
Evidentan rast
Baš kao što im sam naziv kaže, navedeni krediti koriste se za cijeli niz potreba, no analitičari su skloni vjerovati da je tu i značajan postotak onih građana koji kredite dižu kako bi ispunili neke od sezonskih financijskih obveza, poput opremanja djeteta za školu ili nabave ogrjeva za zimu. Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuju da je na kraju kolovoza, u odnosu na kraj srpnja, kod sektora stanovništva zabilježen rast kredita za 125,8 milijuna KM, dok je u odnosu na kraj kolovoza prošle godine kreditni rast iznosio 1,73 milijarde KM. Ukupna kreditna zaduženost građana na kraju kolovoza iznosila je 15 milijardi i 678,3 milijuna maraka, a od tog iznosa najveći dio ide na nenamjenske potrošačke kredite, i to 10 milijardi i 926,7 milijuna maraka, što je porast od oko 68 milijuna maraka u odnosu na kraj srpnja. Druga kategorija kreditnog zaduženja stanovništva su krediti za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica te su na kraju kolovoza iznosili 2 milijarde i 642,8 milijuna maraka, uz porast od 36,6 milijuna maraka u odnosu na mjesec prije. Na trećem mjestu su krediti namijenjeni kupnji postojećih stambenih objekata, i to milijardu i 546 milijuna konvertibilnih maraka. I u ovom sektoru bilježi se rast, iako značajno manji u odnosu na prve dvije kategorije kredita, piše Večernji list BiH.
Pitanje nenamjenskih potrošačkih kredita usko je vezano uz aktualnu gospodarsku situaciju karakterističnu po iznimno snažnim inflacijskim šokovima prouzročenim ne samo kroz nestabilnosti na geopolitičkom planu i rast cijene energenata već i kroz baznu inflaciju generiranu jednim dijelom i unutarnjim fiskalnim politikama. Sve zajedno najveći danak uzima kroz kućne proračune značajnog broja obitelji u BiH, čiji rast osobnih primanja ni izdaleka nije pratio niti prati rast cijena. Ilustracije radi, sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za kolovoz 2026. godine iznosila je 3810,70 KM, dok je prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za lipanj 2026. godine iznosila 1714 KM. Minimalna plaća, prema odluci Vlade Federacije BiH, iznosi 1027 KM.
Troškovi
Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom iznosila je 44,98%, a minimalnom plaćom 26,95%. Evidentno je da najveći dio mjesečnih troškova obitelji u Bosni i Hercegovini odlazi na prehranu - čak 43,58 posto, što je značajno više u odnosu na prosjeke u zemljama Europske unije. Kada se u navedene troškove uključe i oni vezanu uz cijenu stanovanja i energije, dolazimo i do odgovora na pitanje zbog čega je brojnim obiteljima potrošački nenamjenski kredit jedini mehanizam zatvaranja proračunskih rupa.