Sastanak lidera

HDZ najprije okuplja “trojku” pa SNSD kako bi pokušao postići kompromis oko puta prema EU

HDZ najprije okuplja “trojku” pa SNSD kako bi pokušao postići kompromis oko puta prema EU
21.11.2023.
u 18:10
Iako je prvotno sastanak vladajuće državne “petorke” bio najavljen za 22. studenoga, vodeća hrvatska strana mijenja strategiju kako bi pokušala razriješiti prijepore prije okupljanja
Pogledaj originalni članak

Najavljeni zajednički sastanak lidera državne “petorke” neće se održati najvjerojatnije ovoga tjedna zbog određenih poremećaja u odnosima, ali i nagovještaja nešto drukčije taktike oko mogućnosti postizanja dogovora za pitanja o kojima ovisi europska sudbina zemlje, piše Večernji list BiH.

Kako je potvrdio za Večernjak izvor upoznat sa situacijom, iz HDZ-a Bosne i Hercegovine odlučili su najprije okupiti stranke iz “trojke” koju čine SDP BiH, Narod i pravda te Naša stranka. Nakon toga bi vjerojatno uslijedio i sastanak sa SNSD-om, što bi bila priprema za zajedničko okupljanje čelnika. Ranije ovoga mjeseca predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je kako bi se zajednički sastanak mogao održati 22. studenoga, a onda se neslužbeno tvrdilo da će se sve prolongirati. Za sada se čini izvjesnim da u ovome tjednu zajednički razgovaraju partneri na razini Federacije BiH, dakle hrvatske i bošnjačke stranke. A na dnevnome redu ovih stranaka, uz državne zakone bitne za EU, su i neriješene teme iz Federacije, poput imenovanja suca Ustavnoga suda BiH, što se nikako ne uspijeva realizirati. S druge pak strane, čelnik HDZ-a BiH nagovijestio je kako će ova stranka potencirati otvaranje pregovora o izmjenama Izbornog zakona koje se tiču provedbe presude o legitimnom predstavljanju.

Novi-stari prijedlog

Kao početna pozicija nagoviješten je zakon koji je prije godinu i pol prošao proceduru državnog Doma naroda. U tome zakonu predložen je novi način biranja izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH. No, budući da je u međuvremenu visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt intervenirao povećajući broj izaslanika po svakome klubu, vjerojatno će i taj prijedlog biti nešto izmijenjen. Naime, hrvatske stranke smatraju kako Schmidtovom odlukom nije u cijelosti provedena presuda u predmetu Bože Ljubića. Suština novog hrvatskog prijedloga jest da najveći broj izaslanika biraju Hrvati tamo gdje ih doista ima kako bi se izbjeglo njihovo “privatiziranje” od brojnijih Bošnjaka u određenim županijama. S druge pak strane, kada je riječ o izboru članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izmjenama se predlaže da se član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata bira među hrvatskim kandidatima po elektorskom modelu koji su osvojili najviše glasova u najmanje tri od pet županija.

O tome pitanju već se djelomično izjasnila “trojka”, a čelnik SDP-a BiH Nermin Nikšić rekao je kako je najbolji model da se članovi Predsjedništva BiH biraju neizravno u Parlamentu. A što pak ne podržava srpska strana, odnosno SNSD Milorada Dodika, inzistirajući na izravnom izboru. Ovi “pripremni” sastanci hrvatske i bošnjačke odnosno srpske strane, prije svega, bit će važni kako bi se pokušala približiti stajališta oko četiri zakona koje je Europska komisija istaknula kako bi se Europskom vijeću bezuvjetno predložilo otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom. To su, uz Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, i Zakon o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH te Zakon o sudovima BiH. Izborni zakon također je uvjet, i to ponajprije dio koji se tiče integriteta izbornog procesa.

Dva sporazuma

Uz ta četiri zakona, od vlasti se očekuje da se do sljedećeg koraka Europske komisije potpiše sporazum kojim se definira odnos s Frontexom, agencijom koja nadzire sigurnost vanjskih granica Europske unije, te da se donese Državni program za usvajanje acquisa (NPAA). Pitanje Zakona o sudovima BiH, koji je najdulje bio u fokusu, ponovno će se vratiti političkim partnerima na stol. Prije svega, to je sjedište budućeg prizivnog odjela Suda BiH, odnosno dijela nadležnosti koje se tiču gospodarskog kriminala. Pitanje sjedišta nije uopće predstavljalo veći problem do posljednja dva sastanka vladajuće državne “petorke”, kada su bošnjačke stranke počele inzistirati da to bude Istočno Sarajevo. Dio analitičara čak smatra kako je takav stav političkih stranaka kod Bošnjaka doslovno dirigiran iz određenih međunarodnih krugova koji se ponajprije žele obračunati s Miloradom Dodikom. Kada je u pitanju Zakon o sukobu interesa na državnoj razini, primjedbe su se odnosile na način imenovanja i odlučivanja unutar Povjerenstva za sukob interesa BiH. Istodobno, izmjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma na izvjestan su način talac drugih zakona. Te izmjene su važne kako se BiH ne bi našla na listi za rizično poslovanje.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.