U 2026. izdano 23.914 dozvola

Gotovo kao cijela Čapljina: toliko je bh. građana dobilo dozvole za rad u Hrvatskoj

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL/ilustracija
Gotovo kao cijela Čapljina: toliko je bh. građana dobilo dozvole za rad u Hrvatskoj
22.11.2026.
u 16:00
Iza bh. državljana su Filipini s 20.740, Srbija s 20.646, Nepal s 18.902 te Sjeverna Makedonija s 10.839 dozvola
Pogledaj originalni članak

Državljani Bosne i Hercegovine i dalje su među najbrojnijim stranim radnicima u Hrvatskoj, a najnoviji podaci hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju kako je interes za odlazak na hrvatsko tržište rada i dalje velik. U prvih deset mjeseci 2026. godine građanima BiH izdano je 23.914 dozvola za boravak i rad.

Službeni podaci

Riječ je o brojci koja je gotovo jednaka broju stanovnika jednog manjeg grada u Federaciji BiH, poput Viteza koji je, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, imao 25.836 stanovnika. Ili Čapljine koja, prema popisu, ima oko 24.500. Iako BiH i dalje zauzima prvo mjesto među državama iz kojih dolaze strani radnici, vidljiv je pad broja izdanih dozvola u odnosu na prethodne godine. Prema podacima MUP-a RH, od siječnja do listopada ove godine državljanima BiH izdano je 23.914 dozvola. Iza njih su Filipini s 20.740, Srbija s 20.646, Nepal s 18.902 te Sjeverna Makedonija s 10.839 dozvola. Ovakav trend dolazi nakon razdoblja snažnog rasta zapošljavanja radnika iz BiH u Hrvatskoj. Podaci iz ranijih godina pokazuju da je interes za hrvatsko tržište rada bio izražen i prije velikog vala zapošljavanja stranaca koji je uslijedio nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Tako je 2019. godine državljanima BiH izdano 31.028 dozvola za boravak i rad, dok je godinu poslije, obilježenu pandemijom koronavirusa, taj broj pao na 27.603. Već 2021. godine ponovno je zabilježen rast kada je izdana 30.721 dozvola. Trend rasta nastavljen je i u sljedećim godinama. Tijekom 2023. godine državljanima BiH izdano je 38.236 dozvola, a 2024. godine 38.100, čime su zadržali vodeće mjesto među stranim radnicima u Hrvatskoj. U međuvremenu se mijenjala i struktura radne snage. Sve veći broj radnika dolazio je iz Nepala, Indije, Filipina i drugih azijskih zemalja, osobito u sektorima turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti. Ipak, pad broja dozvola ne mora nužno značiti i jednak pad broja zaposlenih radnika iz BiH. Naime, izmjenama hrvatskog Zakona o strancima iz ožujka 2025. godine omogućeno je izdavanje dozvola za boravak i rad u trajanju do tri godine, umjesto dotadašnje jedne godine. Zbog toga se broj izdanih dozvola u različitim godinama ne može jednostavno poistovjetiti s brojem radnika koji su napustili BiH i zaposlili se u Hrvatskoj.

Ako želite biti svakodnevno informirani, ovaj i druge tekstove čitati u cijelosti, postanite pretplatnik Večernjeg lista BiH. Više informacija upitom na mail bih@vecernji.net

Zapratite nas i na Facebooku i zajedno s nama budite ukorak s aktualnostima, istražujte svijet politike, gospodarstva, socijale, kulture, sporta... i još mnogo toga

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.