Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović

Gostima iz BiH Makarska je drugi dom i nadam se da će tako i ostati

Gostima iz BiH Makarska je drugi dom i nadam se da će tako i ostati
01.08.2022.
u 18:09
Prvi čovjek Makarske, govoreći o BiH, ističe potencijal za razvijanje ljetnog planinskog turizma
Pogledaj originalni članak

Prošloga tjedna netko je pročitao naslov “Gradonačelnik Makarske o gostima iz BiH: Autobus ih samo iskrca, oni na plaži peku roštilj, ostave nered...” I dok se jedan dio redakcije zgražao, s obzirom na to da su opet gosti iz BiH na tapeti, drugi dio se pitao kako takvi gosti uspiju meso prevesti preko granice jer kažnjava se i zbog salame u kori kruha, a kamoli za koji kilogram ćevapa, kobasica, krmenadli... A onda smo ipak zaključili da je vjerojatno dosta toga izvučeno iz konteksta te da je bolje nazvati gradonačelnika Makarske Zorana Paunovića kako bi podrobnije objasnio svoju izjavu, a nakon toga i kako bismo porazgovarali o ovogodišnjoj turističkoj sezoni na omiljenoj destinaciji bh. puka, kao i o tome što on, kao mladi političar koji dolazi iz privatnog biznisa, savjetuje BiH kada je u pitanju njezin turistički razvoj.

Večernji list: Gradonačelniče, dosta se prašine diglo oko vaše navodne izjave o gostima iz BiH koji roštiljaju na plaži i ostavljaju nered, a i sami ste kasnije objasnili da je izjava pogrešno interpretirana. Pa o čemu se konkretno radilo i ima li doista onih koji zapale roštilj na plaži, iako je to žiteljima BiH nešto teže izvesti jer ne mogu nositi meso preko granice?

- Makarska je grad u kojem veći dio godine živi 8000 - 10.000 ljudi iako ima 14.000 prijavljenih stanovnika. Ljeti ta brojka naraste na 50.000 - 60.000 ljudi. Svakom gradu u Dalmaciji, pa tako i Makarskoj, teško je na postojeću infrastrukturu i službe kvalitetno opskrbljivati potrebe tolikog priljeva. Time apsolutno ne želim reći da gosti nisu dobrodošli u naš grad, odakle god bili. Sve što sam rekao i što mi je bila namjera reći jest da smo s obzirom na veliki broj gostiju suočeni s izazovima koje nastojimo riješiti, a očito ih nismo do sada kvalitetno riješili. Trudimo se organizirati i postaviti službe tako da što uspješnije odgovore na izazove turističke sezone, no to je proces koji traje i ne može se dogoditi preko noći. Svijest nas Makarana i gostiju svakako treba razvijati kako se ne bi ostavljale vrećice smeća pored praznih kanti za smeće, kako se ne bi bacali opušci te kako bi svatko pokupio iza sebe na plaži, ali i u gradu. Vjerujem da se možete složiti kako grad može biti čistiji i ugodniji ako svi zajedno napravimo barem mali korak. Komunalne službe jednostavno u ovom trenutku nisu dostatne ovolikom priljevu ljudi, bez obzira na to radi li se o dugoročnim ili dnevnim gostima. Održavanje čistoće u sezoni izazov je koji aktivno nastojimo riješiti i poboljšati te vjerujem da će napredak biti vidljiv iz sezone u sezonu.

Večernji list: Da ostavimo po strani tu pogrešno interpretiranu izjavu, kakvi su uistinu gosti iz BiH u Makarskoj?

- Gosti iz BiH dolaze u Makarsku više desetljeća i vjerujem da se u Makarskoj osjećaju kao da im je to drugi dom. Volio bih da tako i ostane i ne vidim razlog da bude drugačije. Apsolutno ne stojim iza bilo kakvih nacionalnih podjela, derogativnih izjava i širenja mržnje na bilo kakvoj osnovi, a pogotovo u svrhu podizanja čitanosti koja će trajati dan-dva, a ostaviti trajno gorak okus mnogima.

Večernji list: Ima neka tajna veza, kaže pjesma, ali nevjerojatna je ta povezanost bh. gostiju i Makarske. Pa, prema vašem mišljenju, odakle ta ljubav? Primjerice, dosta je Hercegovaca koji će radije kupiti stan u Makarskoj, nego bilo gdje drugo s ove strane granice u BiH.

- Pa i mi Makarani volimo otići u BiH na skijanje, volimo prošetati po Mostaru i Sarajevu, navratiti u Banju Luku. Nije to jednostran odnos. Nekad smo bili jedna zemlja, dijelimo slične običaje i mentalitet. To što su granice povučene, ne znači da se odnos ljudi promijenio.

Večernji list: Kako ste zadovoljni ovom sezonom s obzirom na to da živimo u doba pandemije i rata?

- Zadovoljni smo sezonom. Dosta smo se potrudili oko sadržaja koji će našim gostima približiti autentično iskustvo Makarske kroz “Lito u Makarskoj” i “Maestrale”, no to je tek početak. Brojke govore da je sezona na razini 2019. godine, unatoč pandemiji i ratu.

Večernji list: Osim ljetnog turizma, što još Makarska može ponuditi svojim gostima kako bi taj turistički sektor živio kroz cijelu godinu?

- Makarska može ponuditi druge oblike turizma kao što su sportski i zdravstveni turizam jer je ovo područje jedinstveno svojom prirodom i blagim klimatskim uvjetima. Aktivno se radi na produljenju turističke sezone, no vjerujem da i sami znate kako razvoj drugih grana turizma nije nešto što se događa u pet minuta. Svakako, naš grad ima veliki, do sada neiskorišteni, potencijal.

Večernji list: Za kraj ćemo vas kao gradonačelnika jedne od najprivlačnijih destinacija za turiste pitati kako bismo mi koji živimo na periferiji BiH, konkretnije u Hercegovini, mogli bolje iskoristiti svoje turističke potencijale? Primjerice, ima ona priča, ako si u Hercegovini, jednaka ti je udaljenost do mora (Makarska) i do planine (Blidinje), ali još ta priča nije zaživjela do kraja, pa kako je oživjeti i prije onoga ulaska BiH u EU, koji svi sanjamo, ako ništa, zbog granica na kojima se zna itekako dugo čekati.

- BiH ima svoje prirodne ljepote, od planina, vodopada, zelenih ravnica, kanjona, doista raznovrsna prirodna blaga i veliki turistički potencijal. Ako je u Dolomitima visoka sezona ljeti, ne vidim zašto i BiH ne bi imala potencijal razvijanja ljetnog planinskog turizma.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.