Osnaživanje ekonomske slike povećanjem konkurentnosti članica Gospodarske komore Federacije BiH, ali i cjelokupnog gospodarstva kroz stalne procese stručnog obrazovanja, profesionalnih edukacija te neformalnog obrazovanja kontinuirana je zadaća Gospodarske komore Federacije BiH. Predsjednik Gospodarske komore FBiH prof. dr. sc. Marko Šantić za Večernji list govori o prednostima i potencijalima koje treba iskoristiti, kao i strateški značajnoj ulozi Komore kada je riječ o pomoći domaćem gospodarstvu.
Večernji list: Možete li nam ukratko istaknuti najznačajnije aktivnosti Gospodarske komore Federacije BiH u prošloj, 2024. godini?
- Gospodarska komora Federacije BiH prošle je godine 14. studenoga u Sarajevu proslavila 25. godišnjicu djelovanja. U studenome 1999. godine održana je prva konstituirajuća skupština, kada su se ujedinile i krenule sa zajedničkim djelovanjem Gospodarska komora HR HB i Privredna komora RBiH kroz sadašnju Gospodarsku komoru FBiH. Proslavu ovog jubileja odlučili smo realizirati kroz uobičajene radne aktivnosti i novitete, a naravno, sve u svrhu stvaranja različitih pogodnosti našem članstvu te kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta. Izdvojit ću neke od njih. Uz projekte označavanja domaćih proizvoda i kampanju "JA BIH NAŠE!", tijekom 2024. godine organizirali smo konferencije i okrugle stolove o raznim temama: ESG i zelena tranzicija u travnju 2024. na Mostarskom sajmu, konferenciju "Energetski tjedan" održanu u Sarajevu krajem rujna 2024., konferenciju za sektor posredovanja u prometu nekretnina održanu u studenome 2024. u Sarajevu, konferenciju o metalskom sektoru održanu u rujnu 2024. na Tešanjskom sajmu, potporu za konferenciju našeg Drvnog klastera Hercegovina održanu u studenome 2024. u Mostaru. Tu je i Međunarodna konferencija o cirkularnoj ekonomiji i upravljanju otpadom održana u prosincu 2024. u Neumu, konferencija "Mediji i ekonomija" u organizaciji s medijskim partnerima Večernjim listom, Avazom i FENA-om, koja je održana krajem svibnja 2024. u Sarajevu te Međunarodna konferencija "Otpad - resurs za razvoj cirkularne ekonomije" održana u prosincu 2024. godine u Beogradu.
Večernji list: Koliko je važna podrška Vlade za ove događaje?
- Veliku većinu ovih događaja prepoznala je i podržala aktualna Vlada FBiH kroz Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, kojima i ovom prigodom iskreno zahvaljujem.
S obzirom na to da u Federaciji BiH nema utemeljene godišnje nagrade za gospodarstvenike, Komora je utemeljila nagradu "Ekonomski uspjeh godine" u deset kategorija, izradila kriterije za dodjelu nagrada, formirala povjerenstvo te je u sklopu svoje proslave 25. obljetnice 14. studenoga 2024. godine organizirala svečanu ceremoniju dodjele nagrada u deset kategorija: "Veliko poduzeće", "Srednje poduzeće", "Malo poduzeće", "Mikro poduzeće", "JA BIH NAŠE! - razvoj domaćeg proizvoda", "ESG poslovanje", "Poduzetnik/ca godine", "Najbrže rastuća kompanija", "Društvena odgovornost" te "Startup".
Otvorili smo još nekoliko pregovora s Vladom FBiH vezano uz rasterećenje ministarstava i preuzimanje još nekih javnih ovlasti. U proteklih desetak godina javnim, transparentnim i stručnim radom pokazali smo da je Komora prava adresa za provođenje niza javnih ovlasti od interesa za naše kompanije. Za sljedeće projektno razdoblje prijavili smo s našim partnerima iz Hrvatske, Crne Gore, Italije i Grčke desetak projekata IPA prekogranične suradnje kroz programe "Adrion" i "Interreg". Korist od tih projekata u konačnici bi trebao imati naš realni sektor.
Večernji list: Gledajući ciljeve koje ste postavili u svom programu rada, jedan od zanimljivijih čini se osnaživanje komparativnih prednosti i konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Kako to postići?
- Komorska zadaća povećanja konkurentnosti članica Gospodarske komore Federacije BiH, ali i cjelokupnog gospodarstva kroz stalne procese stručnog obrazovanja, profesionalnih edukacija te neformalnog obrazovanja jest kontinuirana zadaća naše Komore koju provodimo kroz organiziranje programa edukacije u suradnji s partnerima iz zemlje i inozemstva, znanstvenim institucijama i sveučilištima. Programe edukacija kreirali smo u skladu sa zahtjevima članica Gospodarske komore Federacije BiH, a kroz izrade projekata, stručno usavršavanje zaposlenih u gotovo svim sektorima, kao i druge obuke te radionice. Komorska zadaća unaprjeđenja i internacionalizacije poslovanja MSP usmjerena je na analizu utjecaja mjera i programa namijenjenih razvoju ovog sektora te predlaganje mjera za poboljšanje položaja malih i srednjih poduzeća, kao i njihovo usmjeravanje prema proizvodnim i tehnološki razvijenim djelatnostima. Ove smo godine utemeljili Akademiju ekonomske održivosti kroz koju ćemo organizirati edukacije na sve aktualne teme potrebne našem realnom sektoru. Komorska zadaća koja vodi prema tome da postanemo središte za podršku gospodarstvu na putu prema EU integracijama ima za cilj doprinijeti pripremi poduzeća za ulazak na tržište EU-a kroz povećanje konkurentnosti, investiranje u nova znanja i tehnologije, primjenu standarda, upoznavanje s novim partnerima.
Večernji list: U smislu europskih integracija, koliko su važne aktivnosti Komore koje su usmjerene prema ispunjavanju preporuka?
- Vodeći računa o izvješću Europske komisije o napretku u kojem se konstatiraju određene slabosti u ispunjavanju uvjeta i poslije potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA, Komora je svoje aktivnosti usmjeravala na preporuke navedenog izvješća, a osobito u pripremu projekata za korištenje sredstava IPA fondova od interesa za gospodarstvo prema javnom pozivu te pružala potrebnu pomoć poduzećima pri prijavljivanju na njima zanimljive međunarodne projekte. Komora je u proteklom projektnom razdoblju realizirala petnaestak međunarodnih projekata, od kojih je značajno istaknuti Program podrške poduzetnicama pogođenim koronavirusom - izrada online B2B platforme za umrežavanje i poslovanje - FIGAP II i GAP, Podrška promociji uspostavljanja mreža energetske učinkovitosti u industriji (MEUI) - Eda, Digitalizacija i uvođenje inovacija u poslovnim procesima MSP - UNDP Digital BIZ, Razvoj metalskog i tekstilnog sektora putem specijaliziranih obuka radne snage - USAID WHAM, Koncept energetskih zajednica (ZOE) u BiH - GIZ GmbH te nekoliko projekata IPA prekogranične suradnje Interreg i Adrion s Republikom Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom te multilateralni projekti zemalja Jadransko-jonske makroregije, ali i projekti s GIZ-om i USAID-om, od kojih bih izdvojio projekt "RECOOPER" Centra za maslinarstvo u Mostaru, projekt digitalnih turističkih nomada u Hercegovini te veliki projekt izrade Strategije turizma u BiH, gdje smo bili ključni partner USAID-a u Federaciji BiH.
Večernji list: Koliko su strukovne asocijacije važne u smislu potpore različitim sektorima gospodarstva?
- Za ukupan rad Komore, kao gospodarske asocijacije, od krucijalnog značaja su organiziranje i rad strukovnih udruga. Sektorske aktivnosti strukovnih udruga pratimo kroz sektore za ekonomske analize i statistiku, sektor za industriju, sektor za financijsko poslovanje i poslove osiguranja, sektor energetike, sektor za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo, sektor za poljoprivredu, prehrambenu i duhansku industriju i vodoprivredu, sektor za promet, komunikacije i skladištenje, sektor za građevinarstvo, industrije građevnog materijala i komunalne djelatnosti, sektor za šumarstvo, preradu drva i grafičku industriju. Posvećeni smo ne samo uspješnom poslovanju već i dugoročnom stvaranju, kako perspektiva tako i trajnih vrijednosti za budućnost.
Večernji list: U posljednje vrijeme mnogi govore o uvezivanju i umrežavanju. Koliko je ono značajno, koliko se uistinu ozbiljno radi na ovim aktivnostima te kakva je tu uloga Komore?
- Tijekom 25 godina postojanja bili smo organizator brojnih poslovnih susreta, okruglih stolova, konferencija, B2B događanja, posjeta međunarodnim i domaćim sajmovima te imamo odlične rezultate, kao i jako zadovoljne sudionike, što dovoljno govori o ozbiljnosti i profesionalnosti s kojima mi u Komori tome pristupamo.
Poboljšanje poslovnog okruženja, olakšavanje poslovanja i bolji poslovni ambijent upravo su ciljevi za koje se zalaže Gospodarska komora Federacije BiH. Komora je članica i Vijeća za strane investitore BiH. Posredstvom udruga koje su naš dio upućujemo inicijative, sudjelujemo kao aktivni članovi radnih skupina te na visokoj razini transparentno i odgovorno komuniciramo s Vladom Federacije BiH. Naravno, sve u cilju stvaranja što boljeg poslovnog okruženja.
Kada su u pitanju strategije, razvojne politike i planovi, ponosni smo na svoje sudjelovanje i uključenost u njihovo formiranje i donošenje, na adekvatan i transparentan način, u danim zakonskim okvirima. Ono čime bismo se posebno pohvalili su Strategija razvoja turizma Federacije BiH, kao i Strategija borbe protiv korupcije BiH te Strategija razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće za razdoblje od 2024. do 2033. godine, gdje smo kao jedan od ključnih aktera uspjeli inkorporirati svoje znanje, kao i zahtjeve poslovne zajednice u formirane strateške pravce, ciljeve i aktivnosti. Trenutačno sudjelujemo u izradi Strategije razvoja trgovine Federacije te smo članica nekoliko radnih skupina Vlade Federacije za izradu novih zakona i podzakonskih akata.
Naravno, u Bosni i Hercegovini je još puno područja i ključnih djelatnosti za koje još nije razvijen strateški okvir djelovanja, ali ostajemo optimisti i nadamo se da ćemo doprinijeti i njihovu razvoju.
Večernji list: Možemo li se osvrnuti i na pitanje povezivanja u regionalnim okvirima?
- Naše kompanije u Federaciji BiH su preko Foruma gospodarskih komora Jadransko-jonske makroregije povezane s kompanijama u čitavoj ovoj euroregiji. Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora je transnacionalna udruga između gospodarskih komora zemalja koje pripadaju Jadransko-jonskoj makroregiji priznatoj od Europske unije kroz EUSAIR strategiju.
Forum AIC jedan je od glavnih dionika EUSAIR-a, strategije koja unaprjeđuje kulturnu baštinu i bogatstvo stvarnosti prisutnih na teritoriju područja, prevodeći u konkretan koncept teritorijalne kohezije, zaštite okoliša, održivog gospodarskog i društvenog razvoja bez stvaranja nove strukture, već korištenjem postojećih mreža. Moja malenkost je zamjenik predsjednika Foruma AIC te i time nastojimo podići vidljivost naših kompanija, ali i same Bosne i Hercegovine kao države. Koristeći članstvo i poziciju koju imamo u AIC Forumu, kroz projekte IPA prekogranične suradnje nastojimo ostvariti krajnju korist za naš realni sektor.
Večernji list: Na koje biste projekte skrenuli pozornost?
- Projekti koji su u tijeku uključuju, uz ostalo, BLUECONNECT - "Jačanje prekograničnog Plavog rasta: poticanje inovacija i suradnje za konkurentno poduzetništvo".
Projekt je s provedbom počeo 1. kolovoza 2024. godine. Riječ je o projektu pod programom Interreg IPA Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora, prioritetne osi 1: Pametna ulaganja u istraživanja, inovacije i konkurentno poduzetništvo, specifičnog cilja: 1.1 - Razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te usvajanje naprednih tehnologija. Promicanjem pametnih ulaganja primarni cilj BLUECONNECT-a je uspostaviti snažan i održiv ekosustav prekogranične suradnje koji će služiti kao referentna točka i koji će podržavati rast i napredak sektora Plavog rasta ključan za održivi gospodarski razvoj u ciljanoj regiji. Opći cilj projekta je poboljšati istraživanja, inovacije i usvajanja novih naprednih tehnologija među dionicima, uključujući tvrtke, sveučilišta, istraživačke centre te institucije za obuke. Projekt će proizvesti nekoliko ključnih rezultata za postizanje svojih ciljeva. To uključuje uspostavu regionalne Blue Growth suradnje i stvaranje Blue Growth platforme za suradnju.
Tu je i projekt ROBONETCBC - "Razvoj mreže inovacija za prihvaćanje rješenja u robotici te razvoj senzora za poboljšanje praćenja i sprječavanja onečišćenja slatkih voda i morskih ekosustava". Projekt je s provedbom počeo 1. listopada 2024. godine. Riječ je o projektu pod programom Interreg IPA Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora, prioritetne osi 1: Pametna ulaganja u istraživanja, inovacije i konkurentno poduzetništvo, specifičnog cilja: 1.1 - Razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te usvajanje naprednih tehnologija. ROBONETCBC pristup kombinira pametna ulaganja u istraživanje, inovacije i konkurentno poduzetništvo s obzirom na to da obuhvaća razvoj novih rješenja i usvajanje postojećih inovativnih praksi koje nadilaze trenutačne pristupe u sektoru, programskom području i zemljama sudionicama. Promoviranjem unaprijeđenog HELIX triple modela suradnje i proaktivnim odgovorom na rizike povezane s klimatskim promjena i utjecajem onečišćenja, projekt će dovesti do otpornijih, održivih i inovativnih rješenja. Poticanjem novih istraživanja i inovativnih primjena u plavoj ekonomiji projekt će ublažiti negativne posljedice onečišćenja na morske i slatkovodne ekosustave u regiji, ali i provesti inovativna rješenja u plavoj ekonomiji regije, zagovarajući jačanje ulaganja u plave tehnologije. Projekt za cilj ima promicanje i poticanje primjene inovativnih plavih tehnologija koje će se odnositi na rješenja za monitoring kao alata za prevenciju daljnje devastacije, uključujući onečišćenja, kao i osiguranje održive upotrebe morskih i slatkovodnih ekosustava unutar regije.
Također je važan projekt GPP2ADRION - "Fostering the Adoption and Implementation of GPP Procedures to Promote a Transition Towards a Circular Economy".
Projekt je s provedbom počeo 1. rujna 2024. godine. Riječ je o projektu iz programa Interreg IPA Adrion, prioritetne osi: Podrška zelenoj i klimatski otpornoj Jadransko-jonskoj regiji, specifičnog cilja 2.2: Podrška razvoju cirkularne ekonomije u Jadransko-jonskoj regiji. GPP2ADRION za cilj ima promovirati usvajanje zelenih javnih nabava (GPP) u EUSAIR regijama kako bi se prevladale prepreke koje koče prelazak na kružno gospodarstvo. Projekt će početi od definiranja učinkovitog paketa za izgradnju kapaciteta za kvalifikacije ambasadora GPP-a, stvaranje regionalnih kontaktnih točaka GPP-a i Transnacionalne mreže koja će se uspostaviti iz PP-ova i koja će djelovati kao sveukupna smjernica za daljnje poticanje primjene GPP-a za CE na zajedničkom terenu EUSAIR-a.
Večernji list: U okviru Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru organizirate jedan značajan događaj. O čemu je riječ?
- Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine danas, 9. travnja 2025. godine, na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru u sklopu IV. Mostarskog ekonomskog foruma organizira međunarodnu konferenciju pod nazivom "Povezana regija". Ove godine zemlja partner Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2025. je Republika Italija, zemlja s kojom BiH ima značajnu vanjskotrgovinsku razmjenu od gotovo 5 milijardi maraka, prijateljska zemlja koja je s nama u Jadransko-jonskoj euroregiji te zemlja s kojom je ekonomski potencijal kudikamo veći od dosegnutog te smo došli na ideju kako bi bilo dobro organizirati konferenciju pod ovim nazivom, a konceptualno je postaviti kroz tri panel-rasprave: "Povezana regija - Izazovi i prilike", "Ekonomski dijalog između BiH i Italije: primjeri i mogućnosti" te "EUSAIR projekti". Iskreno se nadam kako ćemo, počašćeni društvom eminentnih stručnjaka, menadžera i kreatora političkih procesa, koji će danas biti u ulozi panelista, te izvrsnih moderatora, imati zanimljive panele i konferenciju u cijelosti.
Večernji list: Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine u prošloj je godini realizirala nekoliko značajnih projekata, od kojih se izdvaja projekt "JA BIH NAŠE!". Možete li nam detaljnije ispričati o tom projektu?
- Bili smo svjedoci u kriznim razdobljima, kada redoviti lanci opskrbe popucaju, kada se države i tržišta zatvore, što znači domaći proizvod, odnosno domaća proizvodnja.
Jedna od zadaća Komore je i promocija gospodarstva BiH u zemlji i inozemstvu kroz kontinuirane promotivne aktivnosti. Dugi niz godina Komora provodi aktivnosti koje su pomogle da domaći proizvodi, usluge i kompanije budu prepoznati kako na domaćem tržištu tako i izvan granica Bosne i Hercegovine.
U 2021. godini realizirana je akcija "Kupujmo domaće - gradimo BiH" i "Kupujmo domaće - posjećujmo lokalno". U svih deset županija u FBiH vođene su izložbeno-promotivno-prodajne aktivnosti sa štandovima i prospektnim materijalima. Partneri su bili županijske komore, trgovački lanci i gospodarstvenici. Akcija je trajala mjesec dana i odnosila se na nekoliko sektora: metal, plastiku, drvo, prehranu i piće, tekstil, poljoprivredu, kozmetiku i farmaciju, turizam, elektro i IT. Međutim, provodeći tu kampanju primijetili smo brojne nedostatke. Stoga smo odlučili krenuti u sasvim novi projekt s, naravno, istim ciljem.
Na zahtjev Gospodarske komore Federacije BiH Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine izdao je ispravu o žigu "Bh. kvaliteta" i "Izvorno domaće" Gospodarskoj komori Federacije BiH, čime su se stekli uvjeti za pokretanje sasvim novih aktivnosti na zaštiti kvalitetnih i izvornih domaćih proizvoda.
Jedan od projekata za koji smo napravili sve pripremne radnje je "Podrška gospodarskim subjektima za uvođenje oznake 'Bh. kvaliteta' i 'Izvorno domaće'" koji će se odvijati kroz kampanju "JA BIH NAŠE!". Vizualni identitet kampanje zaštićen je kao autorsko pravo Komore u Institutu za intelektualno vlasništvo. Gospodarska komora FBiH donijela je Pravilnik o znakovima vizualnog označavanja bosanskohercegovačkih proizvoda i usluga - "Bh. kvaliteta" ("BH Quality") i "Izvorno domaće" ("BH Creation"). Znakovi "Bh. kvaliteta" i "Izvorno domaće" namijenjeni su poticanju razvoja domaće proizvodnje, podizanju razine kvalitete bosanskohercegovačkih proizvoda, proizvodnih tehnologija i usluga, poticanju stvaralaštva, kreativnosti, izvornosti, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencije.
Pravo upotrebe znaka "Bh. kvaliteta" dodjeljivat će se proizvodima i uslugama koji posjeduju iznadprosječnu kvalitetu i koji su proizvedeni na području Bosne i Hercegovine odnosno uslugama koje se pružaju na području BiH.
Pravo upotrebe znaka "Izvorno domaće" dodjeljuje se proizvodima i uslugama koji posjeduju iznadprosječnu kvalitetu, najmanje kao proizvodi ili usluge na razini bh. kvalitete, a nastali su kao rezultat bh. tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije. U tu svrhu već smo krenuli s aktivnostima formiranja granskih povjerenstava i Vijeća za vizualno označavanje.
Da bi se kod domaćih potrošača stvorilo povjerenje o kvaliteti domaćih proizvoda i da bi se olakšao prodor na inozemna tržišta, potrebno je domaćim kompanijama pomoći da dobiju žigove, tj. potvrde o kvaliteti svojih proizvoda. Ovaj projekt prepoznala je aktualna Vlada Federacije BiH te ga je i kroz Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta financijski podržala.
Upravni odbor Komore imenovao je Vijeće za vizualno označavanje te je donesena odluka o imenovanju pojedinačnih sektorskih povjerenstava koja su vršila pregled i analizu dokumentacije, terenske posjete poduzećima koja su se prijavila za dodjelu žigova financiranih putem ovog projekta i izrađivala zapisnike o obavljenim posjetima s prijedlozima dodjele pojedinih žigova. Na javni poziv za dodjelu žigova prijavila se 61 tvrtka s posebno izdvojenim proizvodima ili uslugama za koje je tražena dodjela žiga te je nakon provedene procedure opisane u pravilniku izvršena dodjela žigova koji se mogu koristiti godinu dana besplatno. Provedene su i brojne promotivne aktivnosti u cilju povećanja vidljivosti dobivenih znakova te njihove promocije.