Hoćemo li se ovoga tjedna probuditi s cijenom goriva koja bi dosegnula vrtoglavih 3,30 maraka, opravdano je pitanje koje se postavlja nakon što je postalo jasno da od brzog kraja krize na Bliskom istoku nema ništa. U situaciji u kojoj tržišta divljaju, a burze padaju jedino što male zemlje poput BiH mogu napraviti je pokazati odgovornost prema vlastitom stanovništvu odričući se dijela proračunskih prihoda.
Utjecaj na BiH
Poremećaji na globalnim tržištima proizvodnje i trgovine naftom nakon napada SAD-a i Izraela na Iran uzimaju danak i u europskim zemljama, a najveći udar na kućne proračune građana vidljiv je u onim državama čije su ekonomije isuviše krhke i gdje kombinacija rasta cijena goriva, niskog životnog standarda i uznapredovale inflacije uzima najveći danak. Bosna i Hercegovina jedna od zemalja čiji će građani biti i najviše pogođeni novom intervencijom na Bliskom istoku, pri čemu će čimbenici koji utječu na to, uz ostalo, biti i životni standard čiji je prosjek oko 40 posto onoga Europske unije, višegodišnja inflacija koja nije značajnije popustila te prosječna mjesečna primanja od oko 1633 KM, koja ni izbliza nisu dovoljna za zadovoljiti sve mjesečne potrebe. Izvori Večernjeg lista potvrdili su kako je tijekom jučerašnjeg dana nabavna cijena dizela u uvozu iznosila oko 2,95 KM po litri, što u prijevodu znači da nove pošiljke prema benzinskim crpkama u BiH donose i novi rast krajnjih cijena dizela koje plaćaju građani, a koje bi mogle dosegnuti i 3,30 KM po litri. Time se opasno približavamo rekordnim cijenama goriva koje su u vrijeme prve faze agresije Rusije na Ukrajinu išle i do 3,50 KM po litri. No, za razliku od 2022. godine, kada je inflacija tek počela sa svojim zamahom, danas smo u situaciji u kojoj, smatraju ekonomisti, teže možemo podnijeti cijenu od 3,30 KM s obzirom na to da su uvelike porasli troškovi svih ostalih proizvoda i usluga.
Ipak, ovo je jedinstvena situacija u kojoj država, odnosno njezine razine vlasti, mogu pokazati kako im je skrb za vlastite građane na prvom mjestu. Naime, postoji nekoliko mogućnosti s kojima država može intervenirati kako bi ograničila udar novog rasta cijena goriva, a prva i najjednostavnija je zamrzavanje trošarina na gorivo. Izvori Večernjeg lista ističu kako bi izmjene Zakona o trošarinama trebalo dostaviti Ministarstvo financija i riznice, a u cijeloj priči ulogu ima i Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje. S obzirom na svu složenost političkih odnosa koji prate sve procese u državi u "normalnim" okolnostima, bilo bi iluzorno za očekivati da će posao teći glatko, međutim, ovo je jedna od izvanrednih situacija u kojima bi politika trebala pokazati odgovornost u smislu donošenja brzih i lako provodivih rješenja koja će građanima omogućiti lakše suočavanje s udarima koji ih očekuju. Ipak, čini se da postoji još jedna mogućnost koja bi Vijeću ministara BiH dala alat kojim bi moglo brzo i učinkovito reagirati na izvanredne situacije, a čime bi se izbjegla dugotrajna procedura promjene čitavog Zakona o trošarinama.
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović jučer je potvrdio kako će se o zakonskom prijedlogu koji bi omogućio privremeno smanjenje/ukidanje trošarine na naftne prerađevine ovaj dom izjasniti idući ponedjeljak, 16. ožujka. Kaže i kako je prijedlog u hitnoj proceduri, a uvidom u njega vidljivo je kako se dodaje novi članak koji glasi da u slučaju poremećaja na tržištu ili drugog opravdanog razloga Vijeće ministara BiH može donijeti odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju iznosa trošarine na naftne prerađevine definirane člankom 17. Zakona o trošarinama. Takve bi se odluke, dodaje se u idućem članku, donosile na razdoblje od maksimalno 6 mjeseci u tijeku jedne kalendarske godine. Prema trenutačnom zakonskom rješenju, trošarine na dizelsko gorivo i ostala plinska ulja iznose 0,30 KM po litri, a na benzin od 0,35 do 0,40 KM.
U praksi bi to značilo da bi za onaj iznos za koji se privremeno smanji vrijednost trošarina (ili se ona ukine) finalna cijena goriva bila niža. Na cijenu trošarine obračunava se i PDV, tako da u slučaju pojedinih goriva u krajnjem slučaju to može značiti nižu cijenu goriva i iznad 50 feninga po litri, objasnio je on. Osvrnuo se pritom i na činjenicu da trošarina jest proračunski prihod te svako smanjenje ili ukidanje znači manje novca u proračunu. No, poručio je kako struka smatra da u kriznim situacijama država treba intervenirati ne misleći kratkoročno na svoje prihode jer posljedice rasta cijena goriva i posljedično rasta cijena roba i usluga imaju mnogo veće posljedice nego što je privremeno odricanje od dijela proračunskih prihoda.
Pitanje marže
Kada pak govorimo o mehanizmima koji su na raspolaganju entitetima, federalni ministar trgovine Amir Hasičević jučer je naveo kako je rast maloprodajnih cijena manji od rasta nabavne cijene, i to zbog ograničenja marži koje su na snazi u Federaciji BiH. Podsjetio je na odluku o ograničenju marže, koja iznosi 0,25 KM po litri u maloprodaji, što je, naveo je, važan mehanizam u zaštiti potrošača. Poručio je i kako u ovom trenutku nema potrebe za naftom iz robnih rezervi, istaknuvši kako je opskrba gorivom uredna, a otkrio je i kako postoje alternativni pravci uvoza.
Istodobno, susjedna Hrvatska već je jučer donijela odluku u korist svojih građana. Premijer Andrej Plenković objasnio je da će uredbama Vlada odrediti bazu za utvrđivanje cijena goriva po dvotjednom obračunskom razdoblju, sniziti iznos premije energetskih subjekata koji se bave trgovinom naftnih prerađevina te sniziti iznos trošarine za dizelsko gorivo.