Po čemu ćemo pamtiti kulturnu 2022. godinu? Možda po nekoliko dobrih kazališnih predstava ("Noć s Aleksom", "Orašar"), dvjema značajnim obljetnicama najvećih kulturnih institucija s hrvatskim predznakom (Matica hrvatska i HKD Napredak), netko po koncertu svjetske glazbene zvijezde (Sting), a drugi, kao i svih godina do sada, po filmskim festivalima (SFF, MFF, MOFF, DHF i NAFF).
Događaji koji se pamte
Pa pođimo otraga. Nakon dvije godine pandemije, filmski festivali u BiH otvorili su se publici. Sarajevskim crvenim tepihom prošetale su brojne renomirane glumice i popularna imena s regionalne kulturne scene. Među posebnim gostima bio je proslavljeni danski glumac Mads Mikkelsen, kome je uručena počasna nagrada "Srce Sarajeva" za ukupni doprinos filmskoj umjetnosti. Predavanje na festivalu održao je i američki glumac, redatelj, dramski pisac i autor Jesse Eisenberg. Vrlo angažirani tim SFF-a prvi je put predvodio novi direktor Jovan Marjanović, koji je na toj dužnosti zamijenio utemeljitelja festivala i dugogodišnjeg direktora Mirsada Purivatru. Na ovogodišnjem festivalu prikazano je 230 filmova, a "Srce Sarajeva" za najbolji film dobio je hrvatski film redatelja Juraja Lerotića "Sigurno mjesto". Lerotić je ujedno osvojio i nagradu za najboljeg glumca. Bio je to trijumf Hrvata na SFF-u jer je i hrvatska dramska serija "Područje bez signala" proglašena najboljim regionalnim televizijskim ostvarenjem i nagrađena je Srcem Sarajeva koje se dodjeljuje u okviru natjecateljskog programa 28. Sarajevo Film Festivala. Sarajevo je zahvaljujući SFF-u ponovno bilo središte regije, a posjetilo ga je oko 100.000 posjetitelja.
I filmski festivali u Hercegovini nastavili su tradiciju. Mediteran Film Festival nakon online izdanja vratio se među publiku u Širokom Brijegu. Na 23. MFF-u prikazano je dvadeset filmova u konkurenciji, a ukupno 45 filmova, nekoliko svjetskih i festivalskih premijera. Nakon svečane dodjele nagrada, MFF je zatvoren projekcijom dokumentarnog filma "Moonage Daydream" o velikom umjetniku Davidu Bowieju. U sklopu festivala održana je promocija knjige o Željku Bebeku te prikazan dokumentarac o slovenskom Bobu Dylanu - Vladi Kreslinu. Obojica glazbenih velikana bila su posebni gosti festivala.
Dani hrvatskog filma "Ivo Gregurević" u Orašju protekli su u znaku promocije bogate monografije o utemeljitelju festivala Ivi Gregureviću, ali i u odličnom druženju i tradicionalno domaćinskom ozračju.
Neumski festival animiranog filma (NAFF) uspješno brodi i bez svoga osnivača Jurinka Raiča, a za kormilom se nalaze njegove kćeri, također uspješne animatorice. Nakon forme autokina Mostar Film Festival održan je u Kosači, a ostat će upamćen po premijeri domaćeg filma "Balkanika".
Dane Matice hrvatske - Mostarsko proljeće pamtit ćemo po nekoliko sjajnih predstava, izložbi i koncerata.
Održan je i 21. Večernjakov pečat. Spektakularan, u uvjetima u kojima živimo glamurozan, inspirativan, snažan, najbolji do sada. Večernjakov pečat pripao je HŠK Zrinjski, a obilježio ga je povratnički nastup Mate Bulića. Veliki društveni događaj bila je izložba poznatog mostarskog slikara i arhitekta Marina Topića "Oblik vode", svojevrstan hommage naivnoj umjetnici Sofiji Naletilić - Babi Penavuši. Mostar je dobio jednu od najznačajnijih umjetničkih galerija na Balkanu, The Hub of Fine Arts, kakve nema od Beča do Mostara. U galeriji možemo vidjeti i doživjeti najveća umjetnička djela ikad izložena u ovoj regiji, a Mostar je dobio umjetnički muzej svjetske razine. Galerija je vlasništvo Amira Grossa Kabirija, čelnog čovjeka Aluminija, a umjetnička djela u The Hub of Fine Artsu procijenjena su na tržišnu vrijednost od 300 milijuna KM. Matica hrvatska obilježila je 180 godina postojanja, a HKD Napredak 120 godina od utemeljenja. Oba društva učinila su to na dostojan i prikladan način brojnim programima i projektima.
Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru svoju 28. godišnjicu postojanja obilježilo je dvjema snažnima predstavama - "Noć s Aleksom" u režiji Ivice Buljana te predstavom "Rechnitz - Anđeo uništenja" redateljice Sabine Mitterecker. U ovoj godini obilježeno je i 25 godina Muzičkog centra Pavarotti. Književnim uspjesima mogu se pohvaliti i nagrađeni pisci: Elvedin Nezirović za "Predraga Matvejevića", a Almin Kaplan za "Petra Kočića". Nakon dugo vremena u javnost je izišao i naš najveći živući pjesnik Veselko Koroman, na promociji njegove posljednje zbirke pjesama "Bit ću negdje" u HNK Mostar.
Sting i Sarajevo
Nakon dugo vremena u Sarajevu je održan koncert jedne od najvećih svjetskih pop-zvijezda, Stinga. Bio je to koncert za koji se tražila ulaznica više, kao i za baletnu predstavu "Orašar" Ukrajinskog baleta, koji je izazvao pravu pomamu u Mostaru u blagdanske dane. Godinu za nama, nažalost, obilježili su i odlasci kazališnih i filmskih umjetnika: Davora Janjića, Velimira Pšeničnika Njirića, Draška Vidovića i Davorina Briševca Okca.
Kad se sve zbroji i oduzme, kulturna 2022. i nije bila tako loša. Svim kulturnim djelatnicima, umjetnicima želimo još uspješniju 2023. godinu, da donesu još više sreće i radosti svima nama koji ih pratimo i uživamo u njihovim djelima.•