Globalni ekonomski i energetski poremećaji uvjetuju i naglašavaju potrebu brze i neodgodive prilagodbe europskih zemalja novonastalim uvjetima s ciljem minimiziranja šteta, zadržavanja stupnja ekonomske aktivnosti te otvaranja novih perspektiva razvoja. U BiH, državi složenog unutarnjeg ustroja, pitanje razvoja promatra se jednim značajnim dijelom kroz aktivnosti entiteta, a u tom kontekstu Federacija BiH aktivno radi na donošenju Strategije razvoja do 2034. godine. Na ovotjednoj konferenciji o dugoročnom razvoju Federacije BiH o temi pravaca djelovanja govorio je federalni premijer Nermin Nikšić uputivši na potrebu da sama strategija bude osnova za donošenje operativnih odluka, piše Večernji list BiH.
Jasni ciljevi
- Ne treba nam novi dokument koji nitko nije ni otvorio.... Smatram da je bitno da su tu ljudi koji imaju kompetencije, znanje i mogućnost, koji će danas pokrenuti aktivnosti kako bi formiranjem stručne skupine došli do prijedloga strategije - poručio je Nikšić.
U smislu realizacije ranije zacrtanih mjera upozorio je da Federaciji ne treba situacija u kojoj su ciljevi bili definirani kao popis želja, bez jasno definiranih rokova realizacije, kao ni izvora financiranja. Ipak, postoji i obrnuta situacija gdje se pokazalo da se ustrajan rad isplati, a Nikšić je to ilustrirao rezultatima poput rasta minimalne plaće i mirovina, kao i neradne nedjelje.
Privremeno postavljeni ravnatelj Federalnog zavoda za programiranje razvoja Rijad Kovač naglasio je da je strategija tu kako bi donijela konkretne promjene, boljitak za život građana.
Objasnio i je i da je uloga Federalnog zavoda za programiranje razvoja koordinirati proces i osigurati da se dokument pripremi u skladu sa zakonskim okvirom, odgovorno, transparentno i uključujući sve zainteresirane strane.
Podsjećamo, Vlada Federacije BiH je početkom veljače ove godine donijela odluku o izradi Strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine do 2034. godine, integriranog, multisektorskog strateškog dokumenta koji definira javne politike, usmjerava razvoj Federacije BiH i zacrtanim strateškim ciljevima i prioritetima predstavlja putokaz za sveukupni društveni razvoj.
Upravo je pitanje strateških dokumenata, kojih u Bosni i Hercegovini, iskreno, ne manjka, nužno promatrati i kroz gore navedene ocjene federalnog premijera, a bit je da popis ciljeva i mjera za ostvarivanje istih bude postavljen na realne osnove s precizno razrađenim hodogramom djelovanja. Za Federaciju BiH, ali i državu u cjelini, niz je izazova i situacija izravno vezanih uz teme životnog standarda i održive budućnosti.
Geopolitički trenutak
Spomenimo samo globalnu energetsku krizu, poremećene opskrbne lance, ali i geopolitičke promjene, što sa sobom postavlja nužnost pravodobnog odgovora, i to ne samo država pojedinačno. U potonjem slučaju jasno je da Europska unija, strateški i prirodni saveznik BiH, traži svoje mjesto u takvom svijetu, a nije slučajno što se čvršće veze s Kanadom, Velikom Britanijom, Norveškom, a sutra i možda i s Australijom, Južnom Korejom i Japanom, nameću kao najučinkovitiji način povećanja otpornosti, podizanja razine industrijske proizvodnje i dostupnosti resursa. Federacija, pa i BiH, mora navrijeme uhvatiti ovaj novi europski vlak dugoročnog razvoja.
U igri je, uostalom, i više od 70 posto izvoza, tisuće poslovnih subjekata te stotine tisuća radnih mjesta izravno vezanih uz promjene u Europskoj uniji. Naravno, za BiH se otvaraju i nove prilike u vidu mogućnosti privlačenja novih proizvodnih investicija iz Europske unije te je za očekivati da će i novi strateški dokument Federacije BiH uzeti u obzir navedene teme, odnosno prepoznati ih kao novu mogućnost za razvoj domaćeg gospodarstva.