Njemačka treba radnike iz BiH te to već odavno nije nikakva tajna. Razne olakšice za ulazak u zemlju, koje se uvode posljednjih godina, imaju za cilj najjaču europsku silu zadržati u gospodarskom vrhu, a koji se opasno poljuljao u protekle tri godine, od početka pandemije koronavirusa, preko rata pa do kriza svih vrsta koje su stigle kao posljedice globalnih problema, piše Večernji list BiH.
Općenito je Balkan veliki bazen za "obećanu zemlju" koja povlači radnike iz zemalja koje još nisu dio Europske unije. Boris Mijatović, zastupnik njemačkih Zelenih, za DW je kazao da to smatra logičnim. - Povijest migracija u Europi je neprestana. Ljudi idu tamo gdje ima posla i sigurnosti - ističe. U tekstu DW-a i Der Spiegela dalje se navodi: - Unatoč nizanju kriza, zaključno s pandemijom i ratom u Ukrajini, podaci pokazuju kako je njemačka "glad" za radnom snagom i dalje velika te da je zapadni Balkan viđen kao jedan od bazena novih došljaka.
Samo u ovoj godini u Njemačkoj je u prosjeku nepopunjeno 853.000 radnih mjesta. Najdulje traje dok se pronađe njegovatelje starijih osoba (239 dana su mjesta ispražnjena u prosjeku), teško se nalaze i vodoinstalateri i tehničari za grijanje (224 dana), radnici u visokogradnji (221) i medicinske sestre (188).
Zapadni Balkan bazen
- To je tek početak - pisao je tjednik "Der Spiegel" u naslovnoj priči ovoga ljeta. Samo zbog demografskog razvoja Njemačkoj bi do 2035. godine moglo nedostajati čak sedam milijuna radnika. Tada, naime, i posljednji "babyboomeri" odlaze u mirovinu. Lijek je, kako je naveo tjednik, jedino useljavanje po 400.000 osoba svake godine - navodi se.
U agenciji Skener Global iz Münchena u Njemačkoj općenito vlada ogromni nedostatak svih profila radnika, posebice otkako su ublažene ili ukinute epidemiološke mjere. Demograf Ivan Marinković navodi kako Njemačka ima iznimno staru populaciju, ali zato uvozi veliki broj mladih stanovnika. - Problem manje rješava populacijskom politikom, koja je skupa i teško daje rezultate, a više migracijama. To je radi gospodarskog napretka, ali se, posredno, uvozi i plodnost - istaknuto je.
Iako Njemačka otvoreno vrbuje radnu snagu, demograf u tome ne vidi ništa loše. - Kapitalizam ionako ne trpi moraliziranje. Nijemci su uspješni i to je to - naglasio je. Danas je u Njemačkoj oko milijun i pol osoba iz bivše države. Ljude odavde tjeraju nepravda, loš ambijent, neimaština... Ističe se da nitko ovdje ne traži standard kao u Njemačkoj, ali se traži nešto pristojno da se poboljša kvaliteta života. A u BiH i dalje će se ići i slati milijarde maraka godišnje. Kraj je godine, blagdani su pred vratima, dijaspora dolazi na odmor. Donijet će još novca svojima.
Činjenica je da mnoge obitelji preživljavaju tako što im jedan ili više članova šalju novac iz inozemstva. Isto tako, taj parametar važan je za domaću ekonomiju. I stoga je teško očekivati da će se nešto bitnije mijenjati situaciju u vremenu koje predstoji. Demograf Marinković ističe kako, unatoč svemu, uz "bijelu kugu" i veliko iseljavanje, ovi prostori ipak neće ostati do kraja prazni.
- Naravno da se u jednom trenutku može prijeći prag kada je biološka obnova stanovništva nemoguća bez masovnog useljavanja. Ali, smjene stanovništva su se uvijek događale tijekom povijesti. Ne treba ići u one žalopojke da će nas ostati za pod jednu šljivu. Neće, ovdje će uvijek živjeti ljudi kao što su oduvijek i živjeli jer ovo je dobar prostor za život - kazao je uz ostalo.
Povećati plaće
Međutim, ne treba prepustiti da sve ide svojim tijekom, već vodeći ljudi u ovoj državi moraju što žurnije donositi odluke kako bi se neke stvari stavile pod kontrolu, odnosno kako bi ovdje živjeli zadovoljniji građani kojima neće biti isključivo cilj otići odavde. Završit ćemo nedavnom izjavim profesora Aziza Šunje:
- Kako bi se sačuvala radna snaga, moraju se povećati plaće. A uz njih i mirovine, koje su rasle, ali još nedovoljno da bi se od minimalne moglo kako-tako živjeti. Država mora pokazati više socijalne osjetljivosti u budućnosti. Tijekom 2021. BiH je napustilo oko 170.000 osoba, a gotovo pola milijuna ih je otišlo iz BiH od 2013. Žurno je potrebno mijenjati situaciju, staviti fokus na one koji ostaju, a raditi i na povratku.