Unatoč tome što je svjetsko gospodarstvo jako osjetilo posljedice pandemije, postoji jedan segment koji je doslovno ostvario svoj najveći uspon i procvat u vrijeme koronakrize, piše Večernji list BiH.
Riječ je o industriji računalnih igara (gaming industriji) kojoj je pandemija, za razliku od drugih gospodarskih grana, išla na ruku. Ljudi, zatvoreni u svojim domovima, vrijeme su "ubijali" igranjem računalnih igara.
Kad je riječ o gaming industriji, onda govorimo o vrijednosti na globalnoj razini od 180 milijardi dolara. Riječ je o najbrže rastućem obliku zabave, koji je podjednako primamljiv i onima najmlađima i ljudima svih dobnih skupina. Industrija videoigara za mobilne platforme 2020. zaradila je impresivnih 98 milijardi dolara. Prema dostupnim podacima, gaming industrija donosi doslovno dvostruko više zarade nego što je to slučaj s filmskom industrijom. Zanimljiv je i podatak koji govori o tome kako su tri od četiri najgledanija sportska događaja u SAD-u bila esport događaji iz gaming industrije. On su preuzeli primat gledanosti nad tradicionalnim sportskim susretima. Pojedini stručnjaci iznose i podatak kako će broj streamera online igara do 2025. porasti na milijardu, što je jedna sedmina ukupne svjetske populacije.
Gaming industrija u BiH
Ovakav rast gaming industrija može zahvaliti, prije svega, iznimnom napretku tehnologije, ali i mnogim drugim okolnostima, pa eventualno i samom lockdownu u pandemiji koronavirusa.
Zbog svega toga, popularnosti, unosnog biznisa, ali i prilike za razvoj koju nudi ova industrija te mogućnosti za zapošljavanje mladih kadrova i njihovo zadržavanje u zemlji, s pravom se postavlja pitanje kakvo je stanje u gaming industriji u BiH i regiji kojoj gravitiramo.
Daleko su najviše odmaknule susjedna Hrvatska i Srbija. U našoj regiji egzistiraju brojne tvrtke koje se bave razvojem i proizvodnjom vrlo kvalitetnih videoigara za zabavu. Međutim, problem koji svi u regiji ističu, a koji je itekako prisutan i u BiH jest problem potpore matičnih zemalja kroz različite namjenske fondove te prilagodbu zakonskih odredbi kako bi se omogućio pozitivan poslovni ambijent za gaming industriju. Uz bolju potporu države u ovom segmentu došlo bi do vidnih pozitivnih učinaka u obliku punjenja proračuna, kao i zapošljavanja i zadržavanja mladih stručnjaka u BiH, a što nam je akutni problem već godinama.
Kako nam je kazao Amar Zubčević iz sarajevskog AI Interactivea, gaming industrija u BiH još uvijek gotovo da i ne postoji. - Za razliku od BiH, u svijetu je industrija videoigara najveća i najprofitabilnija zabavna industrija te donosi veću zaradu od filmske i glazbene industrije zajedno. Kod nas je riječ uglavnom o pojedincima koji se time bave kao hobijem i o nekoliko manjih tvrtki koje ne rade svoje projekte, već outsourcing za strane kompanije. To je dobro za početak te se mogu obučiti kadrovi, ali svakako je puno bolje raditi na originalnim projektima i nadam se kako naš primjer može biti barem mala inspiracija za svakoga tko se želi baviti razvojem svojih igara u BiH.
Najveći problem je to što se kod nas gaming industrija još uvijek ne smatra ozbiljnim poslom, pa ljudi nisu upućeni u njezinu veličinu i značaj. Uz to, ekonomska i politička situacija u državi ne doprinose razvoju, pa tako ne postoje adekvatni fondovi ili poticaji koji bi pomogli mladim ljudima angažirati se u tom smjeru. Također postoji i nedostatak edukacije. Međutim, kada prevladate sve to, susrest ćete se s dodatnim logističkim poteškoćama ako radite iz BiH. Suradnja s mnogim svjetskim tvrtkama otežana je iz naše države, nije moguće naručiti potrebnu opremu, a nekada je teško ili nemoguće naplaćivati svoje projekte ili uopće napraviti račun za online trgovine gdje se može ponuditi gotovi proizvod - kaže Zubčević.
Mladi kadrovi
- Kad je riječ o kadrovima, talentiranih ljudi ima dosta, ali, nažalost, većina jako brzo odlazi iz BiH kako bi radila u Europi ili SAD-u, gdje je potreba za kvalificiranim kadrovima ogromna i gdje su uvjeti, naravno, mnogo bolji nego kod nas. Tako da, ako bi se tu industriju željelo podići na višu razinu, prvo se moraju stvoriti uvjeti da mladi ljudi ne odlaze iz države - tvrdi Amar Zubčević.
U regiji je stanje mnogo bolje nego u BiH. U RH i Srbiji postoji ogroman broj studija od nekoliko zaposlenih pa do nekoliko stotina djelatnika. Uz to, u susjednim zemljama postoje udruge gaming industrije koje rade na edukaciji kadrova, ali i informiranju šire populacije, pa tako imaju i fondove koji su namijenjeni za gaming industriju i konferencije koje se održavaju godišnje. Surađivali smo s nekoliko tvrtki iz Europe i naš izdavač za igru The Enchanted World je iz Kanade, što nam je omogućilo suradnju s Appleom. Tako je naša igra završila na pozornici uz prezentaciju novog iPhonea i nalazila se na svim pokaznim uređajima u svakoj Appleovoj prodavaonici diljem svijeta - zaključuje Zubčević.