Više od brenda

FOTO Priča o bh. općini u kojoj su proizveli krumpir očišćen od virusa koji ga napadaju!

Foto: Željka Mihaljević
Foto: Željka Mihaljević
Foto: Željka Mihaljević
Foto: Željka Mihaljević
Foto: Željka Mihaljević
21.11.2026.
u 16:22
Glamočki krumpir od zaštite zemljopisnog podrijetla i žiga, preko in vitro proizvodnje sadnog, a potom i sjemenskog materijala
Pogledaj originalni članak

Nakon što je ishodilo zaštitu zemljopisnog podrijetla i žiga, u studenome 2025. organiziralo konferenciju “Glamočki krumpir - razvojni planovi i perspektive razvoja brenda”, u lipnju ove godine zasadilo prvu oglednu parcelu sadnicama krumpira dobivenim iz sjemena iščišćenog od virusa in vitro metodom, udruga “Glamočki krompir” u suradnji s Institutom za genetičke resurse iz Banje Luke izvadila je plodove i poljoprivrednicima, ali i javnosti, predstavila kompletan proces proizvodnje, piše Večernji list BiH.

Zahvaljujući udruzi “Glamočki krompir” priča o glavnoj poljoprivrednoj kulturi u toj općini rasla je iz dana u dan. Uz pomoć znanosti i potporu institucija, u laboratorijskim uvjetima proizvedeno je kvalitetno i zdravo sjeme, a cijeli proces i sadnju popratili smo i mi, na čemu nam je zahvalila i doc. dr. Mirela Kajkut Zeljković, istraživačica Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjoj Luci, te dodala: “Danas s velikim zadovoljstvom možemo priopćiti da je prinos tu i da se radi o značajnom prinosu. Ispratili ste cijeli postupak proizvodnje ovog nesvakidašnjeg sadnog materijala krumpira, a ne sjemenskog, da bismo na kraju dobili iznimno kvalitetan sjemenski materijal.”

Što je i bio jedan od ciljeva Udruge, istaknuo je njezin predsjednik Siniša Šolak i objasnio: “U Institutu su svojim kapacitetima proizveli sadni materijal in vitro metodom, znači proizveli su ga iz dijelova klica, i to očišćen od virusa koji napadaju krumpir. Te smo sadnice položili u zemlju i tako je došlo do prve reprodukcije tog sjemena. Cilj je povećanje produktivnosti, povećanje kvalitete jer sjeme nema virusa te je samim tim njegova kvaliteta veća i očekuje se veći prinos.”

Da su očekivanja opravdana, potvrđuje i dr. Kajkut Zeljković: “Dobili smo vrlo obećavajuće rezultate. Ono što posebno želimo istaknuti jest da je taj materijal koji smo usporedili sa standardnim načinom proizvodnje dao mnogo veći broj gomolja, što je našim proizvođačima glamočkog krumpira iznimno važna informacija.” Zadovoljstvo postignutim nije skrivao ni član udruge “Glamočki krompir” Nikola Srdić, koji je ustupio dio svog zemljišta za oglednu parcelu, a spreman je učiniti to isto i za iduću fazu ispitivanja.

“To je vrlo značajan iskorak u svemu onome što imamo namjeru raditi da se proizvede sjeme koje je očišćeno od virusa. Od postojećih sorti, koje već imamo, pravimo čisto sjeme koje može služiti u idućoj proizvodnji. A to znači da ne moramo tražiti neko uvozno sjeme koje zasigurno nije najbolje kvalitete, nego da ovdje organiziramo proizvodnju sadnog materijala. Ovo je samo pokus, a u dogledno ćemo vrijeme imati i mnogo kvalitetniji sadni materijal za širu potrošnju”, kazao je Srdić.

“Nama znanstvenicima jako je važno da smo pokazali da je ovaj način proizvodnje itekako moguć”, objašnjava dr. Zeljković i dodaje da su već napravili planove za iduću vegetacijsku sezonu. Sve to, naravno, u dogovoru i projektnim aktivnostima s Udrugom, za koju konstatira da je jedna od rijetkih koja ima viziju i koja je, po objavi rezultata istraživanja, kontaktirala Institut i izrazila želju te nove znanstvene metode i dostignuća iskoristiti za unaprjeđenje vlastite proizvodnje. A bitno je i to što je zaštitom zemljopisnog podrijetla smanjena mogućnost varanja kupaca. S tim u vezi nam je i Jelka Vranješ, članica Udruge, kazala: “Ponuda lažnog glamočkog krumpira umanjivala nam je prodaju, ali nas je i zbog nedovoljne kvalitete diskvalificirala s tržišta. Sada su kupci, zahvaljujući njegovoj zaštiti i prepoznatljivosti kroz etikete, kroz QR oznaku, konačno u prilici da točno znaju koji proizvod kupuju, da su sigurni da je to glamočki krumpir koji je ispitan, provjeren, stavljen na tržište onako po elaboratu koji je izradila udruga ‘Glamočki krompir’.”

Zbog pogrešne percepcije o proizvodnji sadnog materijala iz epruvete, dr. Zeljković još jednom je objasnila njezino značenje: “Kada kažete da je nešto in vitro, automatska asocijacija je na neke genetske modifikacije. Ne, koristim priliku da javnost ponovno informiram da Institut za genetičke resurse Univerziteta u Banjoj Luci ne primjenjuje tu metodu. Proizvodnja takvog materijala zakonom je zabranjena u BiH. Naša misija jest očuvanje onoga što već uzgajamo dugo, dugo godina i stoljećima na našim područjima.”I stoga čuvaju taj genetički materijal i resurse u banci gena u kojoj imaju više od 2000 različitih biljnih vrsta u sjemenskom obliku, a duplikatna kolekcija čuva se u Sarajevu. S druge strane pak, udruga “Glamočki krompir”, premda relativno mlada, učinila je mnogo na prepoznatljivosti glavne poljoprivredne kulture koja uspijeva na 900 metara nadmorske visine i u tome imala potporu resornih ministarstava s federalne i županijske razine...

Zapratite nas i na Facebooku i zajedno s nama budite ukorak s aktualnostima, istražujte svijet politike, gospodarstva, socijale, kulture, sporta... i još mnogo toga

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.