Srednja strukovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića u Livnu napravila je još jedan iskorak prema samoodrživosti i potvrdila da s pravom nosi naziv "škola za budućnost". Uz to što donacijama redovito osuvremenjuje praktičnu nastavu i laboratorije, ovih je dana realizacijom projekta "Održiva energija za obrazovanje – EKO škola" postala i jedina energetski neovisna škola u Bosni i Hercegovini.
Bespovratna sredstva
Za provedbu tog projekta strukovnjaci su dobili nešto više od 539 tisuća eura bespovratnih sredstava od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije RH. U prvoj fazi postavljeno je 130 solarnih panela i baterijski sustav za pohranu električne energije, kazao nam je ravnatelj škole Saša Grabovac te dodao: "Tako da trenutačno škola uopće ne koristi energiju sustava, struju, već je koristi iz svojih baterija, odnosno onog što proizvede. To je prva faza projekta. Vrlo brzo bit ćemo u vlasništvu četiriju električnih automobila. Radimo i četiri punionice za te automobile i razmišljamo da korištenje jedne omogućimo i drugima, piše Večernji list BiH.
Nama kao školi ne trebaju sva četiri vozila, no kako ih ne možemo pokloniti, mi ćemo ih posuditi, odnosno dati na korištenje. Jedno vozilo dobit će Dom zdravlja Livno i koristit će ga isključivo za dijalizu i patronažu. Drugo vozilo dat ćemo Ministarstvu prosvjete HBŽ-a, koje nam je podrška u ovom projektu, i nama ostaju dva." Projekt predviđa i prilagodbu nastavnih sadržaja kako bi učenici kroz praktičnu nastavu stjecali znanja o obnovljivim izvorima energije i zelenim tehnologijama. I dok razgovaramo na školskom stadionu, ravnatelj Grabovac pokazuje glavnu i pomoćnu školsku zgradu te nas informira o aktualnim radovima koji su također dio ove priče. Riječ je o izmjeni svih otvora na objema zgradama te izradi nove termofasade na pomoćnoj, na čijem će krovu također biti instalirani solari. Neovisno o tome, u tijeku je i instalacija vrijedne opreme u laboratoriju za praktičnu nastavu. Riječ je o pet kompleta dobivenih posredstvom inicijative profesora Tehničkog sveučilišta u Kölnu dr. Hasana Smajića.
Malo smo smetali na satu kako bi nas prof. Hrvoje Jukić upoznao s detaljima.
"Radi se o opremi koja se sastoji od glavne upravljačke jedinice, led-displeja i, recimo, jednog frekventnog regulatora kojim se upravlja brzina rada ovog motora.
Istraživanje i zaključak
Naravno, tu je još sastavna pomoćna oprema. Međutim, ja sam izdvojio ove glavne sastavnice. Profesor Smajić nije nam htio reći koliko oprema košta, no mi smo malo istraživali i zaključili kako se radi o nekih 25.000 KM.
Oprema će poslužiti našim učenicima za rad na automatizaciji, odnosno njihovu usavršavanju na automatizaciji u velikim postrojenjima, odnosno tvrtkama, i bit će osposobljeniji za rad", kazao nam je Jukić. Inače, ta vrsta opreme služi edukaciji učenika za smjerove mehatroničar, elektrotehničar, strojarski tehničar, tehničar elektroenergetike, prometa i srodnih struka, a sve s ciljem da kroz rad sa stvarnim industrijskim uređajima i tehnologijom povežu teoriju s praksom i bolje se pripreme za tržište rada.