Bolje ikad nego nikad, zaključak je nakon vizualnog pregleda dionice magistralne ceste M17.6 Dračevo – Cerovica – Hutovo – Ravno, dionica Hutovo – Ravno, u dužini od oko 16 kilometara. Trasa u objema općinama podjednake je dužine, po osam kilometara. Vrijednost radova je 43,071.018,84 konvertibilne marke. Posao na natječaju za ovaj vrijedan i zahtjevan projekt dobio je konzorcij Putovi d. o. o. Grude i HP Investing d. o. o. Mostar. Investicija je ugovorena u skladu s odlukom Vlade Republike Hrvatske o dodjeli financijske pomoći Bosni i Hercegovini u svrhu prometne povezanosti i integracije na području općine Ravno i općine Neum, piše Večernji list BiH.
Troškovi izvlaštenja
Ugovor s izvođačem radova potpisali su načelnici općina Ravno i Neum, Andrija Šimunović i Dragan Jurković, 13. srpnja u Ravnom. Rješavanje dokumentacije i imovinsko-pravnih odnosa provodi se pod nadzorom Federalnog ministarstva prometa i veza i JP Ceste Federacije BiH. Troškove izvlaštenja pokrit će bosanskohercegovačka strana.
Od Andrije Šimunovića, načelnika općine Ravno, doznali smo da “postupak izvlaštenja teče prema planu”. Svi koji su putovali ili putuju dionicom od Ravnog do Hutova znaju da je to više nego nužan projekt koji će unaprijediti kvalitetu prometa na tom području.
Od lipnja 1976. godine, kada je ukinuta uskotračna pruga, to za Bosnu i Hercegovinu važno područje ostalo je izolirano. Svojevrsni bajpas bilo je presvlačenje asfaltnim slojem trase željezničke pruge koja je ukinuta nakon 75 godina prometovanja na relaciji od Gabele u Hercegovini, preko Dubrovnika pa do Zelenike u Crnoj Gori.
Dakle, pola stoljeća stanovništvo tih prostora čekalo je izgradnju valjane prometnice poput magistralne ceste, čija je izgradnje započela prije mjesec, dva. Ukidanje pruge bilo je šok za cijelo područje od Hutova do Ivanice iznad Dubrovnika u dužini od šezdesetak kilometara. Premda se u početku prestanak prometovanja “ćire” nastojao kompenzirati otvaranjem tzv. Plićare i Čamčare u Hutovu te ispostave Tvornice alata iz Trebinja u Ravnom, nije to bilo duga vijeka jer je rat pogasio i pogone i ljude. Ne samo da nije bilo valjane ceste nego ni benzinskih crpki, što je otežavalo posao poljoprivrednicima.
Takvo stanje, uz rušenje Ravnog u minulom ratu, dovelo je do demografskog pražnjenja, stanovništvo sela i naselja povuklo se prema Dubrovniku – Ravno, odnosno Neumu – Hutovo. Svojevrsnu inventuru trase obavili smo sa Stanislavom Vukorepom, čapljinskim piscem i publicistom rodom iz Hutova. Vukorep, inače autor kapitalnog djela “Pruge koje su život značile”, posvećenog tzv. južnim prugama, bio je oduševljen kad je vidio da magistralna cesta neće ugroziti trasu uskotračne pruge.
Turistički vlak
“Čuo sam da cesta ne bi trebala ići ‘ćirinom’ trasom. Sada mi je tim draže što sam se u to uvjerio na mjestu događaja. Radi se ozbiljno, pa mi je želja da se završi čim prije. Kad prođe magistrala, nadam se da će biti umnih ljudi koji će trasu bivše pruge osposobiti za prometovanje turističkog vlaka od Hutova do Zavale. Mislim da bi i jedno i drugo bilo spas za ovaj kraj iz kojega su ljudi otišli trbuhom za kruhom. Željeznica je na ovom prostoru bila više od prometnih usluga, ona je preko zapošljavanja ljudi doslovno život značila.” Gradnju magistralne ceste Hutovo – Ravno zdušno podržavaju ljudi s kojima smo kontaktirali, uz opasku: “Bolje ikad nego nikad.”
Moramo naglasiti da je konzorcij koji je pobijedio na natječaju ozbiljno shvatio posao, jer koliko smo primijetili, uz svoje snage, angažirao je i tri podizvođača, tako da vas od Hutova do Ravnog prati buka teških strojeva. Za izvođenje radova definiran je rok od 30 mjeseci, što bi značilo da bi posao trebao biti gotov početkom 2029. godine.