Ovo izvješće dolazi u ključnom trenutku za političko i ustavno uređenje BiH jer se njime, uz pomoć stručne podrške, traži rješenje za jedan od najvažnijih problema zemlje – osiguranje ravnoteže političkih prava za sve narode.
Ravnoteža političkih prava
Izvješće je rezultat rada Odbora za poštivanje obveza i angažmana zemalja članica Vijeća Europe, poznatog i kao Odbor za praćenje. Izvjestitelji Zsolt Németh iz Mađarske i Pablo Hispán iz Španjolske upozoravaju da, iako BiH pokazuje napredak, postoje ozbiljne strukturne i političke prepreke koje onemogućuju normalno funkcioniranje demokratskih institucija.
Jedan od ključnih prijepora koji već godinama opterećuju političku scenu zemlje pitanje je izbora članova Predsjedništva, posebno vezano uz izbor hrvatskog člana.
Izvješće, čiji je dio i Rezolucija o BiH, naglašava da je pitanje Izbornog zakona, posebno u vezi s Predsjedništvom BiH, “predugo bilo kamen spoticanja između Hrvata i Bošnjaka” u Federaciji BiH.
Ovaj politički prijepor, u kojem je praksa glasanja bošnjačkih birača za hrvatskog člana Predsjedništva izazivala brojne tenzije, dodatno pogoršava međusobno nepovjerenje između dviju zajednica. Za ilustraciju, u četiri je navrata, uključujući i prošle izbore, Željko Komšić biran za hrvatskog člana Predsjedništva glasovima bošnjačkih birača, što je izazvalo političke kontroverze među Hrvatima koji tvrde da tako nisu bili ravnopravno zastupljeni.
Takva praksa, koja je u suprotnosti s načelima ravnoteže političkih prava među narodima, najavljuje se i na nadolazećim izborima jer je za tu dužnost kandidaturu najavio i Komšićev suradnik Slaven Kovačević. Izvješće Vijeća Europe jasno poziva na prestanak takve prakse i na usklađivanje Izbornog zakona kako bi svi građani BiH, bez obzira na etničku pripadnost, imali jednaku priliku kandidirati se za najviše pozicije u zemlji.
Darijana Filipović, potpredsjednica HDZ-a BiH, u komentaru za Večernji list osvrnula se na izvješće Vijeća Europe i pozdravila jasnu poruku da se mora prestati s praksom preglasavanja Hrvata u Bosni i Hercegovini. - Podržavamo jasnu poruku Vijeća Europe da se prestane s praksom preglasavanja Hrvata, posebno s izborom hrvatskoga člana Predsjedništva glasovima bošnjačkih birača. Ova je praksa štetna i mora se zaustaviti. Bošnjačka politika nameće volju Hrvatima, čime se ugrožava ravnoteža uspostavljena Daytonskim mirovnim sporazumom te urušava povjerenje između ovih dvaju naroda. Što se upravo ističe u izvješću. Pozivamo stoga na izmjene Izbornog zakona kako bi se spriječio nastavak preglasavanja Hrvata, ali i omogućilo svim građanima mogućnost kandidiranja na sve pozicije u zemlji - kazala je Filipović.
Vijeće Europe poziva na sveobuhvatne ustavne i izborne reforme u BiH u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava kako bi se omogućilo ravnopravno političko sudjelovanje svih naroda i građana. Reformama bi trebalo obuhvatiti ne samo političke već i društvene promjene koje bi dovele do veće stabilnosti i povjerenja među narodima, što bi, prema Vijeću Europe, bio ključ za opstanak BiH kao demokratske, multietničke zemlje.
Izvjestitelji Zsolt Németh i Pablo Hispán u izvješću također ističu da su potrebni koraci k smanjenju političkih napetosti i povećanju povjerenja među političkim akterima.
Potreban kompromis
- Problemi koje smo izložili u ovom kratkom obrazloženju na ovaj ili onaj način su povezani i svi zahtijevaju veće povjerenje i istinski dijalog među lokalnim akterima - piše u izvješću. Jedna od važnijih odluka, koja je bila i svojevrsna prekretnica za BiH, jest slučaj “Kovačević protiv Bosne i Hercegovine” koji je završio razočaravajućom presudom Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava za unitarističke i probošnjačke politike. U ovom slučaju Sud je napravio jasnu razliku između prava kandidiranja na izborima i prava glasanja. Sud je zaključio da, iako su neka ograničenja nužna za očuvanje ustavne strukture zemlje, ona moraju biti opravdana i ne smiju biti diskriminirajuća prema onima koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.
Izvješće Vijeća Europe pruža jasnu sliku trenutačnog stanja u BiH, ali također otvara vrata za nove političke inicijative. S obzirom na aktualnu situaciju i preporuke koje dolaze iz Europe, postoje realni izgledi da političke stranke, uz potporu međunarodnih institucija, naprave važan iskorak u smjeru funkcionalnijeg i stabilnijeg političkog sustava. Međutim, za to će biti potrebna politička volja i spremnost na kompromis u cilju izgradnje boljeg društva u BiH. Izvješće Monitoring tima Vijeća Europe te dokumenti koje je prihvatila Parlamentarna skupština Vijeća Europe važan su korak naprijed. Napose u obeshrabrivanju politika koje su sustavnim promjenama Daytonskog mirovnog sporazuma nastojale ukloniti ulogu konstitutivnih naroda i njihova legitimnog političkog predstavljanja.