Sve više općina u Federaciji Bosne i Hercegovine dobiva status grada. Najnoviji primjeri su Sanski Most, Velika Kladuša i Kiseljak. Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva pravosuđa, utvrdila je 20. listopada nacrte zakona o osnivanju ova tri grada, koji će biti upućeni u daljnju parlamentarnu proceduru po ubrzanom postupku.
Kako je najavljeno iz Vlade Federacije BiH, razlozi za donošenje zakona, između ostalog, ističu kulturnu, povijesnu i prirodnu baštinu ovih lokalnih zajednica. Predloženi zakoni reguliraju njihov teritorij, prirodu, ovlasti, način izbora gradskog vijeća i gradonačelnika, donošenje statuta i druga pitanja važna za funkcioniranje gradova.
Međutim, postavlja se pitanje što se zapravo mijenja kada općina dobije status grada, koji su uvjeti za to i donosi li takva promjena više novca lokalnim zajednicama, piše Faktor.ba.
Koji su uvjeti za dobivanje statusa grada?
Uvjeti za utvrđivanje statusa grada propisani su člankom 5. Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji BiH. Prema ovom zakonu, grad je jedinica lokalne samouprave koja predstavlja urbanu i infrastrukturnu cjelinu povezanu sa svakodnevnim potrebama stanovništva.
Status grada može se dobiti na temelju nekoliko kriterija.
Prvi je da općina ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno da u njezinom gradskom središtu, kao zaokruženom urbanom području, živi najmanje 10.000 stanovnika.
Drugi kriterij odnosi se na općine koje su sjedišta županija, dok se treći odnosi na općine od posebnog povijesnog i kulturnog značaja, koje mogu dobiti status grada čak i ako ne ispunjavaju navedene demografske uvjete.
Grad se može osnovati i sporazumom o spajanju dvije ili više općina, nakon čega se osniva federalnim zakonom. Međutim, ispunjavanje kriterija ne znači da općina automatski postaje grad. Za to je potrebno donijeti odgovarajući zakon u Parlamentu Federacije.
U slučaju Sanskog Mosta, Velike Kladuše i Kiseljaka, Vlada Federacije, kao predlagatelj zakona, navela je, između ostalog, njihovu kulturnu, povijesnu i prirodnu baštinu, a konačna odluka o osnivanju gradova bit će donesena u parlamentarnoj proceduri.
Što se mijenja kada općina postane grad?
Najvidljivija promjena odnosi se na naziv i organizaciju lokalnih institucija. Umjesto općinskog vijeća, grad dobiva gradsko vijeće, a umjesto gradonačelnika funkciju gradonačelnika.
Zakon o osnivanju grada također regulira teritorij, organizaciju tijela vlasti, donošenje statuta, te druga pitanja potrebna za funkcioniranje nove jedinice lokalne samouprave.
Međutim, to ne znači da grad automatski dobiva veće ovlasti od općine.
U Federaciji BiH primjenjuje se monotipski model lokalne samouprave, što znači da gradovi i općine u osnovi imaju iste ovlasti.
Sam status grada ne donosi automatski nove ovlasti u područjima poput obrazovanja, komunalnih usluga ili lokalnog razvoja, jer one ovise o važećim zakonima i raspodjeli ovlasti između različitih razina vlasti.
Drugim riječima, promjena statusa prvenstveno donosi institucionalne i organizacijske promjene, dok stvarni učinci na razvoj lokalne zajednice ovise o tome kako lokalna vlast koristi postojeće ovlasti, proračunska sredstva i mogućnosti za provedbu projekata.
Dobijaju li gradovi više novca?
Jedno važno pitanje je znači li proglašenje gradom i više novca iz proračuna Federacije BiH ili županija. Status grada sam po sebi ne jamči veće proračunske prihode niti automatski veće transfere s viših razina vlasti.
Raspodjela javnih prihoda regulirana je posebnim propisima i ovisi o pravnim kriterijima, a ne samo o tome je li lokalna zajednica grad ili općina.
Međutim, status grada može imati određene praktične prednosti. Predstavnici Federacije općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine ranije su ukazivali na mogućnost boljeg pristupa određenim fondovima Europske unije, što može biti značajno za lokalne zajednice koje pripremaju razvojne projekte.
Takva prilika, međutim, nije isto što i zajamčeno financiranje. Kvaliteta projekata, ispunjavanje uvjeta natječaja i sposobnost lokalne uprave da pripremi i provede planirane aktivnosti i dalje su važni za dobivanje sredstava.
Stoga se stvarni učinci dobivanja statusa grada ne mogu mjeriti samo nazivom institucije. Za građane će biti važnije hoće li lokalna vlast uspjeti osigurati bolju infrastrukturu, bolje komunalne usluge, nova radna mjesta i više razvojnih projekata.
Koliko gradova i općina ima u Federaciji Bosne i Hercegovine?
Prema podacima objavljenim u rujnu 2025. godine, 23 lokalne zajednice imale su status grada u Federaciji BiH.
To su Sarajevo, Mostar, Tuzla, Zenica, Bihać, Cazin, Goražde, Gračanica, Gradačac, Livno, Ljubuški, Široki Brijeg, Visoko, Živinice, Srebrenik, Čapljina, Stolac, Orašje, Bosanska Krupa, Konjic, Lukavac, Zavidovići i Novi Travnik.
U Federaciji BiH postoji ukupno 79 jedinica lokalne samouprave, uključujući gradove i općine.
Prema navedenom broju od 23 grada, ostaje 56 općina.
Ako Parlament Federacije usvoji zakone o osnivanju gradova Sanski Most, Velika Kladuša i Kiseljak, broj gradova će se povećati na 26, a broj općina smanjit će se na 53.
Time će se nastaviti trend promjene statusa lokalnih zajednica u Federaciji BiH, ali ostaje pitanje hoće li se formalne promjene odraziti i na konkretnije razvojne koristi za njihove stanovnike.