NAKON BERLINA

Europski ‘New deal’ za Balkan

Europski ‘New deal’ za Balkan
01.09.2014.
u 09:02
Donosimo najvažnije projekte koje su u Berlinu predložili premijeri sedam država
Pogledaj originalni članak

Više desetaka projekata kandidirani su tijekom zajedničkog susreta predsjednika država i vlada te ministara vanjskih poslova i gospodarstva šest zapadnobalkanskih zemalja (BiH, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija) sa čelnicima Europske komisije, Njemačke, Austrije, Hrvatske i Slovenije. Najveća su očekivanja upravo da će njemačka kancelarka pogurati balkanske projekte od kojih su najvažniji upravo vezani za infrastrukturne projekte izgradnju autocesta i željeznica, ali i energetske poput plinovoda. Europska unija za šestogodišnje razdoblje planira izdvojiti za regiju zapadnog Balkana oko 12 milijardi eura, od čega će petina novca biti za zajedničke infrastrukturne projekte.

Neusuglašene trase

U ovoj regiji jednostavno postoji previše karika u lancu koje nedostaju kad je u pitanju infrastruktura, a to ometa razvoj gospodarstva i bolje povezivanje jugoistoka i sjeverozapada Europe. Pri tome su sve zemlje imale svoje prioritete koje bi rado gradile, odnosno predložile da se nađu na zajedničkom popisu za financiranje iz fondova Europske unije.

Prvi je Jadransko-jonska autocesta koju je zajednički predložilo pet zemalja BiH, Hrvatska, Crna Gora, Albanija i Makedonija na ovome sastanku. Ovaj je projekt u najvećem dijelu izgrađen kroz Republiku Hrvatsku i došao je do Ploča te se poklapa s trasom sadašnje autoceste A1. Kuda će dalje ta trasa krenuti još nije usuglašeno, iako je najrealnije da se nakon Ploča ta trasa usmjeri prema Počitelju, u zaleđu Neuma preko Popova Polja prema Crnoj Gori i dalje prema Grčkoj kroz teritorij Albanije i Makedonije. Za spajanje ove autoceste od Italije do Grčke trebalo bi vjerojatno onoliko novca koliko je ukupno EU predvidjela izdvojiti za projekte u regiji.

Uz to, za BiH je još značajan projekt izgradnje plinovoda koji bi prolazio njezinim teritorijem, kao i nekoliko projekata koji bi bolje povezivali Hrvatsku i BiH.

Nove prometnice

Prije svega radi se u putnome pravcu između Banja Luke i Splita, odnosno daljeg povezivanja preko Gradiške s Hrvatskom i drugim odredištima u srednjoj i istočnoj Europi, kao i izgradnja brze ceste između Mostara i Splita čime bi se još više poboljšala prometna veza južnog dijela BiH s RH.

Najvažniji energetski projekt koji je posebno dobio na značenju nakon što je praktično Zapad ponovno uspostavio zavjesu prema Rusiji zbog ukrajinske krize, jest Transadria pipeline (TAP) plinovod koji bi trebao prirodni plin transportirati iz područja Azerbajdžana u Europu i tako je djelomično osloboditi ovisnosti o ruskome plinu. Ovaj projekt sada ima više političke, nego li ekonomske opravdanosti i podloge.

Jedan zajednički projekt s Bosnom i Hercegovinom predložila je i Srbija. Radi se o pruzi između Sarajeva i Beograda koja bi ponovno povezala pokidane veze, ali i otvorila nove gospodarske perspektive.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.