Europska komisija ponovno je upozorila građane da u svojim domovima osiguraju zalihe hrane, vode, lijekova i drugih osnovnih potrepština za najmanje tri dana. Iako iz Bruxellesa poručuju kako nije riječ o najavi neposredne opasnosti, činjenica da se Europa sve ozbiljnije priprema za moguće krizne situacije izaziva zabrinutost. Preporuke se odnose i na Bosnu i Hercegovinu, koja je dio europskog Mehanizma civilne zaštite.
Svijet se ponovno nalazi na velikoj prekretnici, a Europa, suočena s ratom u Ukrajini, sve izraženijim geopolitičkim napetostima, kibernetičkim napadima i prirodnim katastrofama, nastoji pripremiti svoje stanovništvo za moguće izvanredne okolnosti. Posljednje preporuke Europske komisije možda na prvi pogled djeluju dramatično, ali njihova je poruka jednostavna: svako kućanstvo trebalo bi biti sposobno preživjeti najmanje 72 sata bez vanjske pomoći.
Nove smjernice predstavljene su 3. studenoga na Europskom forumu civilne zaštite u Bruxellesu, a javnosti ih je predstavila europska povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib. Riječ je o nastavku Strategije Unije za pripravnost, donesene u ožujku 2025. godine, koja predviđa niz mjera za zaštitu stanovništva i ključne infrastrukture.
Zašto baš sada? Kako u svojoj analizi piše Index.hr, Europa se suočava s ozbiljno narušenim sigurnosnim okruženjem. Ruska agresija na Ukrajinu, prijetnje nuklearnim oružjem, sabotaže, kibernetički napadi te neizvjesnost oko budućih američkih sigurnosnih jamstava potaknuli su europske institucije na ozbiljnije pripreme.
Međutim, za veliku krizu nije nužan rat. Dovoljan je višednevni nestanak električne energije, veliki potres, razorna poplava ili prekid opskrbe vodom i hranom da se svakodnevni život milijuna ljudi potpuno promijeni.
Bosna i Hercegovina već je osjetila koliko sustavi mogu biti ranjivi
Za stanovnike Bosne i Hercegovine takvi scenariji nisu samo teorijske mogućnosti.
Dovoljno se prisjetiti 21. lipnja 2024. godine, kada je veliki poremećaj u elektroenergetskoj mreži zahvatio Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i dio Hrvatske. Bez električne energije ostali su brojni gradovi, a poremećaji su pokazali koliko je cijela regija povezana i koliko jedan ozbiljan kvar može imati dalekosežne posljedice.
Još je teži primjer katastrofa iz listopada 2024. godine, kada su razorne poplave i odroni pogodili područje Jablanice i drugih dijelova Bosne i Hercegovine. U Donjoj Jablanici život je izgubilo 19 ljudi, brojni domovi bili su uništeni, prometnice prekinute, a stanovništvo je ovisilo o brzoj intervenciji spasilačkih službi.
Upravo takve situacije pokazuju zašto europske institucije inzistiraju na pripremama stanovništva.
Bosna i Hercegovina od rujna 2022. punopravno sudjeluje u Mehanizmu civilne zaštite Europske unije, koji omogućuje međunarodnu pomoć u velikim katastrofama. Taj je mehanizam aktiviran i tijekom poplava u listopadu 2024., kada su u BiH pristizali spasitelji i pomoć iz drugih europskih država.
No, ni međunarodna pomoć ne može uvijek stići istoga trenutka. Upravo zato prva 72 sata mogu biti presudna.
Što bi svaka obitelj trebala imati kod kuće?
Europska komisija preporučuje da građani osiguraju osnovne zalihe pitke vode, hrane koja se može čuvati bez hladnjaka, potrebnih lijekova, baterijskih svjetiljki, rezervnih baterija, radioprijamnika, punjača za mobitele i određene količine gotovine.
Važno je imati i osobne dokumente na dostupnom mjestu te unaprijed pripremljenu torbu s najnužnijim stvarima u slučaju hitne evakuacije.
Zanimljivo je da slične preporuke već godinama postoje i u Bosni i Hercegovini. Federalna uprava civilne zaštite u svojim uputama za postupanje u slučaju klizišta navodi kako kućanstva trebaju imati dovoljno hrane, vode i drugih potrepština za najmanje 72 sata. Preporučuje i približno četiri litre vode dnevno po osobi, uključujući potrebe za pićem i osnovnom higijenom.
Dakle, europska preporuka nije potpuna novost, ali se sada predstavlja u znatno širem sigurnosnom kontekstu.
Europska komisija pritom ne traži paničnu kupnju niti određuje obvezne količine proizvoda koje građani moraju držati u svojim domovima. Smjernice nisu obvezujuće, a naglasak je na postupnoj i razumnoj pripremi, prilagođenoj mogućnostima svakog kućanstva.
A koliko je Bosna i Hercegovina spremna?
Za BiH se nameće pitanje koliko su njezine institucije, komunalne službe, zdravstvene ustanove i sustavi civilne zaštite spremni odgovoriti na ozbiljniju i dugotrajniju krizu.
Zemlja s izrazito složenim administrativnim uređenjem, različitim razinama nadležnosti i velikim razlikama u opremljenosti lokalnih zajednica ima poseban izazov kada je riječ o koordinaciji u izvanrednim situacijama.
Posebno su osjetljiva ruralna i planinska područja, u kojima pomoć u slučaju prekida prometnih veza može biti otežana. Tu su i starije osobe koje žive same, kronični bolesnici kojima su lijekovi nužni svakoga dana te obitelji koje zbog financijskih teškoća jedva osiguravaju redovitu prehranu.
Za njih stvaranje dodatnih zaliha može predstavljati ozbiljan financijski teret.
Zato se odgovornost ne može prebaciti isključivo na građane. Ako Europska unija poziva svaku obitelj da se pripremi za krizne situacije, onda bi i institucije u Bosni i Hercegovini morale ozbiljnije raditi na planovima evakuacije, sustavima ranog upozoravanja, sigurnosti opskrbe i edukaciji stanovništva.
Prijeti li Europi novi rat?
Pitanje koje se neizbježno nameće nakon ovakvih preporuka jest očekuje li Europska komisija novi veliki rat ili neku drugu ozbiljnu katastrofu.
Prema službenim objašnjenjima, ne postoje naznake da su smjernice objavljene zbog saznanja o konkretnom neposrednom napadu. Europska unija želi unaprijed povećati otpornost stanovništva na različite prijetnje, a ne najaviti jednu određenu opasnost.
Ipak, činjenica da se sve više govori o zaštiti kritične infrastrukture, sigurnosti energetskih sustava, zalihama osnovnih proizvoda i otpornosti na kibernetičke napade dovoljno govori o promijenjenom ozračju na europskom kontinentu.
Europa koja je desetljećima živjela u uvjerenju da su veliki ratovi i razorne krize dio prošlosti danas ponovno razmišlja o tome kako zaštititi svoje stanovništvo u najtežim okolnostima.
Za Bosnu i Hercegovinu, koja je prošla rat, razaranja i brojne prirodne katastrofe, takva upozorenja imaju dodatnu težinu.
A poruka Bruxellesa može se sažeti u nekoliko riječi: nema razloga za paniku, ali ima razloga za pripremu. Jer kad kriza nastupi, najvažnije je da građani znaju kako zaštititi sebe i svoje obitelji, dok nadležne službe organiziraju pomoć.