Europa sve više razmatra mogućnosti kako da Balkan postane nova Azija. Koliko je god to prije nekoliko godina bilo nezamislivo, jasno je da su poremećaji koji su pristigli s koronom prisilili i gospodarstvenike da razmišljaju u smislu prevladavanja prepreka i kriza, a to bi se moglo s regijom koja ima brojni, neiskorišten potencijal za stvaranje ozbiljnog gospodarstva, piše Večernji list BiH. Na kraju krajeva, neke tvrtke koje su potekle iz BiH, a važan su igrač na međunarodnoj karti, pokazuju kako je stvarno moguće ovdje praviti ozbiljnu poslovnu priču.
Pozitivan primjer
I predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović smatra kako će se promijeniti lanci opskrbe i da će se Europa više okrenuti prema ovoj regiji Balkana i sigurno će gledati zamijeniti dio roba iz Azije, što može biti dobra prilika za BiH. - To se već pokazuje, imamo jako dobar i žilav privatni sektor te izvoz već pokazuje znakove poboljšanja. Mislim da bilježimo rast izvoza veći od 30% u odnosu na prošlu godinu, pa čak i značajan rast u odnosu na pretpandemijsku godinu - kazao je Smailbegović. Ovih dana priča se o pozitivnom primjeru Bosanske Krupe. Načelnik općine Krupa Armin Halitović proteklih je dana govorio o ostvarenom uspjehu tamošnje ekonomije koja može biti primjer ostalim lokalnim zajednicama.
- Sve je to industrija i realni sektor koji donosi rezultate. Ljudi koji su u biznisu pričaju i dogovaraju se te spominju u kakav su ambijent došli i kako posluju te su to najvažnije stvari koje se tiču nas. Investicije u posljednjih 5-6 godina to dokazuju, a veseli nas to što su ispitivanja potencijalnih investitora gotovo svakodnevna. U vrijeme korone Bosanska Krupa imala je maksimalan broj od 90 ljudi koji su ostali bez posla. Godinu i pol dana nakon lockdowna Bosanska Krupa ima 10% više zaposlenih nego prije korone - kazao je spomenuvši upravo jednu njemačku tvrtku koja je u pandemiji otvorila svoja vrata u tom mjestu.
Manjkavost Azije
Za Europu su važni sektori modne i tekstilne industrije, automobilske i kemijske, industrije drvnog namještaja, strojarske i drugih industrija koje kontinent mogu zadržati konkurentnim u svjetskim okvirima, bez ovisnosti o Aziji koja je pokazala sve manjkavosti u ovom kriznom razdoblju. Upravo je najviše sirovina nekad stizalo i Kine, ali i drugih proizvoda na kojima su marže bile i do 20 puta veće. Upravo su takve trgovine, koje su često predstavljane kao darovni dućani, u Europi ugašene ili su u fazi gašenja, a bazirale su se na jeftinim proizvodima kupljenima u Kini, a koje su preprodavale ovdje po višim cijenama, piše Večernjak. Sad kad se prijevoz s 4000 KM popeo na nekih 20.000 KM, shvatili su neisplativost takvih nabava, a vremena za preorijentirati se i nema previše. Iduće razdoblje pokazat će u kojem će smjeru ići svjetska ekonomija. Ako BiH bude znala iskoristiti situaciju, imat će puno važniju ulogu u tome svijetu nego dosad. Međutim, BiH ima druge probleme, prije svega, političke te, ako se njih uspije prebroditi, sigurno će se stvari razvijati u pozitivnijem smjeru.•