Brojni geopolitički izazovi kojima svjedočimo posljednjih godina, kao i narušena sigurnosna arhitektura, u prvom redu nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, konačno su otrijeznili Europsku uniju, ali i Europu u cjelini, koja je u ozbiljnim nastojanjima za osnaživanjem vlastitih sigurnosnih kapaciteta, ali i u potrebi podizanja svijesti svojih stanovnika, odlučila napraviti zaokret kako bi očuvala, očito ugroženi, način života suvremenih demokratskih društava.
Preporuke
Nakon što je u ožujku Politico objavio detalje nacrta strategije Unije za pripravnost, isti medij sada donosi i preporuku Središnje banke Nizozemske prema kojoj bi obitelji trebale imati dovoljno gotovine sa strane za tri dana u slučaju nužde. Konkretno, preporuka je da u kući imate po 70 eura po osobi, odnosno 30 eura po djetetu, a razlog je spremnost u slučaju da elektronički sustavi plaćanja ne rade. Naravno, panici nema mjesta, to je preporuka koja je logična posljedica rastućih geopolitičkih nestabilnosti koje sa sobom nose i rizik od kibernetičkih napada. Stoga je pohvalna ideja da svaka obitelj ima dovoljno gotovine za pokrivanje minimalnih nužnih troškova za razdoblje od tri dana, kao što su voda, hrana, lijekovi i prijevoz. Također, preporuka je upućena i trgovcima koji bi morali imati alternativne sustave plaćanja - primjer su skeneri QR kodova u slučaju da POS terminali ne rade.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, izvori Večernjeg lista ističu kako je, barem kada je riječ o individualnoj odgovornosti i spremnosti građana na nepredviđene scenarije, BiH ipak u nešto boljoj poziciji isključivo zahvaljujući navikama velikog dijela stanovništva koje i dalje tradicionalno više vjeruje u gotovinu. Ipak, ne treba ispustiti iz vida činjenicu da je BiH i dalje iznimno osjetljiva na izazove koje donosi rastuća prijetnja u kibernetičkom prostoru. Večernji list već je ranije u više navrata pisao o potrebi strateškog pristupa ovoj temi, recimo kroz donošenje strategije kibernetičke sigurnosti na političkoj razini do procjena o realnoj prijetnji kibernetičkoj sigurnosti u okviru teritorijalne nadležnosti agencija, što je posao koji moraju obaviti rukovoditelji policijskih struktura. Brojke su neumoljive. Prema globalnom izvješću o kibernetičkoj sigurnosti 2025. u regiji zapadnog Balkana, situacija je iznimno zabrinjavajuća jer se broj kibernetičkih incidenata povećao za 40%, dok je broj ransomware napada između 2022. i 2024. porastao za 200%.
Nedavni nestanak električne energije u Španjolskoj i Portugalu, kao i prekid rada telefonske mreže u jednom dijelu Španjolske, pokazali su koliko je infrastruktura, kako energetska tako i ona telekomunikacijska, osjetljiva, a što otvara i nekoliko važnih tema o kojima se već neko vrijeme progovara u javnom prostoru, a koje kao zajednički nazivnik imaju nužnost osnaživanja individualne odgovornosti i spremnosti, ali i kolektivne sigurnosti Starog kontinenta. Ne ulazeći u razloge događaja na Pirinejskom poluotoku, očito je kako u društvima koja su izrazio ovisna o tehnologiji moraju postojati alternativni načini funkcioniranja, poglavito sektora trgovine, prometa i veza, barem dok se sustavi ponovno ne osposobe. U tom kontekstu valja nam se prisjetiti događaja od prije nešto manje od godinu dana, kada je značajan dio BiH i zemalja okruženja na nekoliko sati ostao bez električne energije.
Važnost pripreme
Preporuke institucija o kojima slušamo u posljednje vrijeme svakako su dobro došle u smislu učinkovitije spremnosti u slučaju kriza, neovisno o izvoru, a na svim stanovnicima je da prepoznaju važnost adekvatne pripreme za neke nepredviđene scenarije.