Europska komisija je u Bruxellesu predstavila novu viznu strategiju u kojoj konstatira da postoje ljudi određenih zanimanja koji “zbog prirode posla moraju često boraviti u više država članica”, a da pritom ne spadaju u kategoriju klasičnih migranata ili prekograničnih radnika, piše Večernji list BiH. Među njima se izričito navode vozači kamiona koji pružaju usluge europskim kompanijama, uz sportaše i umjetnike na turnejama. EU je prvi put na institucijskoj razini otvorio pitanje dugoročnog boravka u schengenskom prostoru za profesionalce koji zbog posla moraju stalno kretati se između više država članica. Među njima su i profesionalni vozači iz trećih zemalja, uključujući BiH i regiju, koji se već mjesecima suočavaju s blokadama na granicama i ograničenjima boravka.
Nisu precizirani rokovi
Ovo je jasan signal da su upozorenja prijevoznika bila opravdana. - Europska komisija danas je usvojila prvu viznu strategiju Europske unije u cilju jačanja sigurnosti, ali i olakšavanja zakonitih putovanja - poručio je jučer na svom X profilu šef Izaslanstva EU-a u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca. Dugotrajni zastoji na granicama, deportacije vozača i stroga ograničenja boravka ne pogađaju samo prijevoznike iz trećih zemalja već izravno ugrožavaju lance opskrbe unutar Europske unije. Strategija EU-a za vize ističe da profesionalci iz trećih zemalja, kao što su vozači kamiona, umjetnici na turnejama, sportaši koji nazoče sportskim događajima, stručnjaci koji rade na prekograničnim projektima, radna snaga koja podržava industrije i usluge EU-a, a koji se u velikoj mjeri oslanjaju na čestu mobilnost između država članica, imaju potrebu boraviti u EU dulje od dopuštenog limita, bez namjere trajnog nastanjivanja. Kao odgovor na ovaj problem Komisija najavljuje razmatranje posebnog režima produljenog kratkotrajnog boravka na razini EU-a koji bi omogućio vozačima kamiona da u Schengenu borave dulje od 90 dana, bez potrebe za radnom ili boravišnom dozvolom, ali uz strogu kontrolu i jasno definirana pravila. Govoreći na konferenciji za novinare, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen izjavila je da su institucije EU-a svjesne zabrinutosti prijevoznika sa zapadnog Balkana. - Svjesni smo ovih zabrinutosti. Važno je naglasiti da sustav ulaska i izlaska nije uveo nove zahtjeve kada je riječ o trajanju kratkih boravaka u schengenskoj zoni - rekla je Virkkunen, dodajući da Komisija prepoznaje praktične poteškoće s kojima se vozači kamiona suočavaju. - U ovoj viznoj strategiji bavimo se i tim pitanjem te predlažemo razmotriti određene dodatne fleksibilnosti, naravno, bez ugrožavanja sigurnosti - navela je, ističući da se situacija vozača kamiona razlikuje od položaja prekograničnih radnika koji svakodnevno prelaze granicu i već imaju određene iznimke. Europska komisija navodi da će tijekom 2026., u suradnji s državama članicama, raditi na pronalaženju konkretnih zakonodavnih rješenja, uključujući mogućnost donošenja novih pravila koja bi vrijedila u cijeloj schengenskoj zoni. Cilj je da se osigura pravna sigurnost i za vozače i za prijevozničke kompanije, uz očuvanje sigurnosti vanjske granice EU-a. Za sada nisu precizirani rokovi ni detalji budućeg režima, ali Komisija prvi put jasno poručuje da je problem vozača kamiona prepoznat na razini EU politike i da se za njega traži sustavno rješenje. Za prijevoznike sa zapadnog Balkana trenutačno pravila ostaju ista, ali Komisija planira dodatna rješenja koja bi mogla olakšati svakodnevni rad i smanjiti napetosti na granicama. Prema europskoj proceduri, EK u sljedećoj fazi šalje prijedlog nove vizne strategije Vijeću EU-a i Europskom parlamentu, gdje se raspravlja o prijedlogu, daju komentari, a moguće je da će biti zatražene izmjene ili dopune. Nakon rasprave između Komisije, Vijeća i Parlamenta vrši se usuglašavanje stavova triju strana do konačnog dogovora, a poslije toga dokument prelazi u oblik pravnog akta.
Višemilijunske štete
Podsjetimo, prijevoznici iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije stupili su u ponedjeljak u blokade teretnih terminala graničnih prijelaza zbog novog sustava za ulazak i izlazak iz EU, ali i neadekvatne reakcije Europske komisije i zemalja Schengena po pitanju tretmana profesionalnih vozača i ograničavanja njihova boravka u schengenskoj zoni. Vozači traže da se promijeni politika EU-a, da mogu kao profesionalni vozači boraviti dulje od 90 dana u 180 dana, kao i svi ostali građani koji nemaju putovnicu EU-a. Oni kažu da to praktički znači da tijekom jednog mjeseca mogu raditi 15 dana, ne više od toga, što je za njih neisplativo jer ne mogu obaviti dovoljno posla i zaraditi dovoljno. Kažu da ne postoje alternativna rješenja, da nije moguće da budu zamijenjeni drugim vozačima s dozvolama i da bi praktički jedino rješenje bilo da se propis promjeni i njima omogući dulji boravak u EU. Kako ističu, znaju da je propis postojao i ranije, ali ono što im sada smeta je detaljnija kontrola pri ulasku u EU, koja ih ograničava više nego prije. Predsjednik Udruge prijevoznika Srbije Neđo Mandić rekao je da je jedno od rješenja koje su udruge predložile da se vozačima izdaje dugoročna vozačka viza za sve zemlje Schengena. Zbog blokada teretnih terminala svakoga dana nastaje šteta koja se mjeri u desecima milijuna eura. Gospodarstvenici iz obaju bh. entiteta i Vanjskotrgovinska komora BiH pozvali su na prekid blokade. Iz Udruge poslodavaca FBiH, Vanjskotrgovinske komore BiH i Gospodarske komore FBiH pozvali su domaće logističke tvrtke da trenutačno prekinu blokadu graničnih prijelaza. Kako su priopćili, razumiju probleme tih tvrtki jer predstavljaju probleme svih gospodarstvenika u prekograničnom poslovanju. Iako u ovom trenutku, istaknuli su, nije moguće precizno procijeniti ukupne gubitke, prema informacijama koje dobivaju od svojih članica, riječ je o milijunskim iznosima koje ranjivo gospodarstvo BiH teško može podnijeti. Spomenimo i da su crnogorski vozači odlučili 29. siječnja prekinuti blokadu jer su postigli dogovor s Vladom o zahtjevima koji su se odnosili na njihov položaj u Crnoj Gori.