Specijalni izaslanik SAD-a

Escobar za BHRT: Sankcije se odnose na pojedince i kompanije koje podržavaju antidaytonske aktivnosti

09.11.2021.
u 19:30
Pogledaj originalni članak

Sankcije su na stolu i usmjerene su prema pojedincima, liderima, ali i kompanijama koje pružaju podršku onima koji vode antidaytonske aktivnosti, kazao je u ekskluzivnom intervjuu za BHRT specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Zapadni Balkan Gabriel Escobar.

Intervju UŽIVO možete pratiti na linku ispod:

 

Nakon niza razgovora koje ste imali tijekom posjete Bosni i Hercegovini, kakve vijesti nosite u Washington? Jesu li vaši sugovornici shvatili poruku da neće biti dozvoljeno izazivanje sukoba u ovoj zemlji? Jesu li korak bliže dijalogu?

"Ja bih rekao da jesu, ali dopustite mi da kažem nešto o tome kakve su bile moje poruke u regiji. Najvažnija stvar koju želim prenijeti je kako ova administracija vidi ovu regiju. Postoje dvije poruke prema našim europskim partnerima. Zapadni Balkan su Europljani, kulturološko, povijesni i ekonomski. Naše partnerstvo sa zemljama regije je bilo jako produktivno i to je ono što mogu očekivati od članstva ovih zemalja u Europskoj uniji. Također želim prenijeti ljudima u regiji da smo čvrst i jak partner, ne samo u političkim procesima nego i po ekonomslim pitanjima. U 20 godina koliko nisam bio u Banjoj Luci prava priča Balkana je nevjerovatan ekonomski potencijal. U proteklih nekoliko tjedana razgovaramo o zajedničkom regionalnom tržištu CEFTE, o Berlinskom procesu, čak i o Otvorenom Balkanu. Dakle, ova regija je privreda 125 milijardi, 20 milijuna ljudi na tržištu i stopa rasta od 7%. Za 10 godina će ta privreda biti 300 milijardi. Integriran Balkan predstavlja veliku šansu. Postoje pojedini sektori gdje imate ogromne prednosti, naprimjer energetski sektor. Rast u središnjoj Europi znači da sadašnji izvori prirodnog gasa neće biti dovoljni za regiju. Sada se prave terminali za tečni plin u Draču, Aleksandropolisu, Krku. Zatim imate puteve, željeznicu za koju je potrebno da se ojačaju kanali opskrbe što će pojačati trgovinu na Balkanu za 50% u prvoj godini nakon tih investicija. Vidimo ogromne prilike u obnovljivim izvorima energije. U Crnoj Gori ima veliki plan za regionalno bankarstvo, e-bankarstvo. Srbija ima šansu za IT industriju i industriju zabave... Cijela regija ima ogromni potencijal. Postoje drugi sektori poput proizvodnje vina koji bi mogli biti odblokirani regionalnom ekonomskom integracijom, većom integracijom u EU. Rast vaših ekonomskih susjeda je nevjerovatan. Od 2000. do 2020. privreda u Srbiji je od 7 milijardi narasla na 50 milijardi. U Crnoj Gori je dvostruki rast čak i u vrijeme korone. Svi vaši susjedi imaju iskustvo velikog rasta i integracije, izuzev Bosne i Hercegovine. Koronavirus je danas intenzivirao to partnerstvo. Vidite, srbijanski turisti idu u Albaniju, albanski biznismeni idu na vakcinaciju u Srbiju. Postoji ogromna dinamika u ovoj regiji koja je jako važna. To je već najbrže rastući ekonomska regija u Europi. Uz odgovorne vlasti, može biti i bolji. To je poruka koju želim prenijeti narodu. U međuvremenu, umjesto da razgovaramo o razvoju u 21. stoljeću, ja se nalazim ovdje da razgovaram s političarima o 1995. godini. Vrijeme je da se ide dalje", poručio je Escobar.

Neće biti rata u Bosni i Hercegovini

Vrlo je jasno da imamo ekonomske potencijale, kako Bosna i Hercegovina, tako i cijela regija, ali je isto tako jasno da imamo jednu od najozbiljnijih političkih kriza u zemlji. Kako riješiti tu krizu? Jeste li razgovarali sa svojim sugovornicima, jeste li im ponudili rješenja i da li od njih tražite rješenja?

"Da, tražimo od njih rješenja. Prije svega, postoji ogromna količina tenzija u vezi sa Bosnom i Hercegovinom, ne samo u BiH nego diljem svijeta. Želim biti jasan da neće biti rata u Bosni i Hercegovini. Ova zemlja ima čvrste sigurnosne garancije od SAD-a i naših europskih partnera i želio sam biti jasan u razgovoru sa liderima. Želim posvećenost svih njih da kažu da se slažu s tim i oni se slažu. Druga poruka, osnova naše politike u BiH je Dejton. Dakle, nezavisna, suverena zemlja sa teritorijalnim integritetom. Mi smo partner tom mirovnom sporazumu. Odbijamo bilo kakva unilateralna nastojanja da se povlači neko iz centralnih institucija da bi se stvorila disfunkcionalnost centralnih institucija i da bi se išlo ka odvajanju bilo kojeg entiteta od centralnih institucija. Odbijamo sve to što bi išlo u tom smjeru. Posljednja poruka je da se političari moraju fokusirati na američku i regionalnu viziju ekonomskog razvoja".

Hoće li biti jednostranih poteza? Nakon susreta sa gospodinom Dodikom rekli ste da je otvorio mogućnost za povlačenje jednostranih odluka koje priprema Republika Srpska. S druge strane, čuli smo suprotno. Da li je to bio samo vaš dojam ili postoji jasna mogućnost da ne bude jednostranih akcija?

"To je bila moja poruka njemu. Ja sam jasno kazao da odbijamo na najjači mogući način bilo koje aktivnosti koje bi ugrozile Dayton, mirovni sporazum koji je ovdje osiguran 25 godina".

Sankcije su za stolom, usmjerene su ka pojedincima, ne prema RS-u

Koliko je u ovom trenutku blizu ili daleko odluka Washingtona o aktiviranju sankcija? Koji je to potez koji bi mogao izazvati primjenu takvih mjera?

"Dozvolite da objasnim nešto o sankcijama. Doba interneta nam je omogućilo da razvijemo sankcije konkretno. Ne volim govoriti o sankcijama jer suština našeg partnerstva sa ovom zemljom je ekonomski razvoj, ekonomski rast i europske integracije. Ne govorim o sankcijama otvoreno jer ne želim da ljudi to spinuju na način da će Republika Srpska biti sankcionisana. Ljudi su u ovoj regiji dovoljno propatili. Međutim, ove sankcije se odnose na pojedince i lideri moraju biti osobno odgovorni. Da, jesmo razgovarali o sankcijama. Sankcije su za stolom, i također ne samo sankcije. Postoje druga ekonomska sredstva koja se mogu provesti ne samo protiv lidera koji vode antidaytonske aktivnosti nego i onih koji pružaju ekonomsku podršku, dakle kompanije koje ih podržavaju. Ja samo govorim o sankcijama u javnosti, kada me neko pita o njima, ali privatno ne", naglasio je Escobar.

Mi ne volimo nametati rješenja, stvarni cilj je europska integracija BiH

Je li eventualni dogovor o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim promjenama može biti prekretnica u ovoj situaciji? Gospodin Palmer i gospođa Ajhorst ponovo dolaze da razgovaraju o rješenjima. Da li su oni tu samo medijatori ili eventualno postoji mogućnost da nametnu određena rješenja?

"Mi ne volimo nametati rješenja. Mi volimo rješenja koja se postižu kroz dijalog i političkim kompromisom. To se odnosi na sve kako bi BiH uspjela i ispunila svoje povijesno naslijeđe. To mora biti mjesto gdje će se svi osjećati ugodno, Bošnjaci, Srbi, Hrvati, svi u ovoj zemlji. Dakle, ideja je da je Dayton okvir i kroz postepene, korak po korak reforme možemo postići funkcionalniju Federaciju BiH i funkcionalniju Republiku Srpsku i funkcionalnije državne institucije. Ali stvarni cilj je europska integracija i članstvo u Europi. Uvjeren sam da Europa vidi BiH i regija na način na koji ja gledam na njih".

Je li preduvjet  za dijalog deblokada institucija BiH?

"Da, institucije ne bi trebale biti blokirane. One proizilaze iz Daytona i trebaju funkcionirati kako je predviđeno. Odgovor na to pitanje i želim naglasiti da Dayton predviđa prosperitetnu, vitalnu Republiku Srpsku unutar koteksta Daytona. Postoje forumi i institucije u kojima možemo rješavati nesuglasice između FBiH i RS-a. Odgovor nije da se stvaraju nove strukture i da se onemogućuju sadašnje strukture. Kroz dijalog treba poboljšati te strukture. Možete računati na SAD kao partnera u tom procesu".

Zapad i SAD nisu protiv Srba, podrška ekonomskom razvoju regije

Gospodine Escobar, na čemu bazirate svoju tvrdnju da gospodin Milorad Dodik nema podršku za svoju politiku u susjednim zemljama? Čuli smo predsjednika Srbije koji je rekao da neće podržati sankcije ni protiv koga u RS-u Predsjednik Hrvatske otprilike kaže da Dodik i nije tako "loš momak", ali je talac radikalnih struja. Na osnovu čega tvrdite da on nema podršku susjednih zemalja?

"Ja upravo dolazim iz Beograda. Imali smo jako produktivne razgovore i mogu reći da je Srbija sve bolji partner SAD-a. Narativ koji se razvija u Republici Srpskoj proteklih 25 godina da Zapad, konkretno SAD, da su protiv Srba. To nije točno. To je stari narativ i pogrešan je. Morate sagledati odnos koji imamo danas sa Srbijom gdje proslavljamo 140 godina diplomatskih odnosa. Podržavamo inicijativu Otvoreni Balkan. Potpisali smo sporazum od skoro milijardu dolara sa ministarstvom financija. Imamo zelene beretke, mornaričke tuljane koji zajedno s njima treniraju. Imamo univerzitetska partnerstva sa beogradskim Univerzitetom koji će postati najbolji univerzitet između Atene i Budimpešte. Američke kompanije upošljavaju tisuće ljudi i grade nova postrojenja. To je odnos koji imamo sa Srbijom i Srbima i želimo imati taj odnos i ovdje. Uključujući razgovore o Bosni i Hercegovini, stalno nas uvjeravaju dvije stvari. Jedno, da je vizija Srbije za Otvoreni Balkan otvorena svima. Drugo je da ono što oni žele je integracija, ne dezintegracija. Srbija je napravila ogroman ekonomski i politički napredak na način da ne žele potkopati vlastiti napredak".

Znači li vaša podrška inicijativi za Otvoreni Balkan zapravo podršku Aleksandru Vučiću koji je jedan od inicijatora?

"Naša podrška je podrška svemu što regija objedinjuje ekonomski, koje otključava ekonomski potencijal naroda na Zapadnom Balkanu. Srbi, Hrvati, Albanci, Bosanci, oni svugdje uspijevaju u svijetu, želim da uspijevaju ovdje".

Kako gledate na činjenicu da u BiH postoji rezerva prema inicijativama poput Otvorenog Balkana?

"Ja to razumijem. To se događa, da li su vlasti uključene ili ne. Poslovni ljudi, mladi ljudi, ekonomije se razvijaju. Ako vlasti shvate da je to šansa i oni će ići u tom pravcu. Mi to vidimo kao šansu i me ćemo biti tu partneri. Želimo osigurati da to bude djelotvorno i da bude sredstvo ne za političke dobiti nego za podizanje regulatornih pravnih standarda regiona na razinu europskih standarda. Hoće li vas Europa prihvatiti kratkoročno ili ne, bićete spremni i bit ćete potrebni".

Ovlast visokog predstavnika ne dolazi iz Vijeća sigurnosti UN, problemi iz 1995. su već trebali biti riješeni

Jasan je otpor prema visokom predstavniku Christianu Schmidtu koji su, osim vlasti u RS-u, otvoreno pokazali i Rusija i Kina u Vijeću sigurnosti UN-a. Je li ta činjenica delgitimira ulogu visokog predstavnika i njegove potencijalne odluke? 

"Prije svega, njegova ovlast ne dolazi iz Vijeća sigurnosti. Ona dolazi iz Vijeća za implementaciju mira (PIC), i drugo, on je u Daytonu. Nije naša namjera da imalo stalnog predstavnika ovdje ali jeste namjera da imamo predstavnika dovoljno dugo da političari shvate da problemi iz 1995. su već trebali biti riješeni kako bismo se mogli baviti problemima iz 2021. Ne volimo da on nameće rješenja, da se međunarodna zajednica miješa u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, ali mi namjeravamo učiniti sve da Dayton funkcionira, da Dayton bude osnova na kojoj će BiH ući u Europsku uniju", rekao je Escobar.

BiH nije "bojišnica" između velikih sila

Plaća li  Bosna i Hercegovina zapravo cijenu nesaglasnosti velikih sila u posljednje vrijeme ili je isključivo žrtva opstrukcije domaćih političkih elita?

"Budućnost Bosne i Hercegovine nije između velikih sila, nego je to svakodnevna borba ljudi u ovoj regiji da osigura hranu za obitelji, da nađu radna mjesta, da se bore protiv korupcije. Ja ne želim da to predstavim kao neku bojišnicu između velikih sila. To je vaša borba. Mi želimo biti vaši partneri i Dayton je sredstvo i Europa je vaša budućnost".

Kako sa ove vremenske distance gledate na odluku bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o izmjenama Kaznenog zakona i uvođenju sankcija za negiranje genocida i drugih ratnih zločina? Za dio javnosti u Bosni i Hercegovini takva odluka je bila poželjna, a s druge strane je izazvala reakciju, bliokadu institucija i krizu koju živimo danas?

"Ja ne želim govoriti u ime visokog predstavnika. Ja želim kazati da pitanja koja dijele ljude u Bosni i Hercegovini su trebala biti riješena prije dva desetljeća. Činjenica da je on osjetio potrebu da nametne zakon poput ovog znači da se određeni ljudi nisu udaljili od tog perioda. Moje osobno mišljenje je da je razmišljanje političara koji su sada na vlasti formirano i zamrznuto u 90-im godinama. Oni su značajno profitirali od toga što ovaj problem traje. Ali građani ne padaju u tu zamku, oni glasaju svojim 'stopalima'. Ona vizija koju mi predstavljamo, istinska slika Balkana je ona koju ja opisujem. Svako uživa u plodovima digitalizacije, integracije i novih ekonomija, osim Bosne i Hercegovine jer još uvijek se ovdje razgovara o pitanjima koja nisu riješena 90-ih godina prošlog stoljeća", rekao je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar, u ekskluzivnom razgovoru za BHRT. 

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.