Prije dvije godine potvrđen je prvi slučaj zaraze virusom SARS-coV-2 u Hrvatskoj. Mladi muškarac koji se zarazio u Milanu nevoljko govori za medije. I on i njegov brat s djevojkom prošli su blagi oblik bolesti, no u Infektivnoj su bili izolirani sve dok nisu dvaput imali negativne PCR nalaze. Molekularni biolog dr. Ivan Christian Kurolt s Odjela za znanstvena istraživanja Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević bio je taj koji je dokazao tu prvu infekciju, nakon što je uspostavio prvu dijagnostiku SARS-CoV-2 u Hrvatskoj. Otada su obradili oko 310.000 uzoraka, od čega je oko 82.000 bilo pozitivno na SARS-CoV-2.
- To su prosječno oko 440 obrađenih uzoraka dnevno. Do 2020. godine smo bili odjel koji je, osim znanstvenih projekata, radio dijagnostiku za rijetke infektivne bolesti, tako da smo prije SARS-CoV-2 obrađivali oko 400 uzoraka za molekularnu dijagnostiku godišnje. To je zaista velika promjena po pitanju organizacije, ljudstva, opreme i infrastrukture. Dodatno je otežavajuće što se se SARS-CoV-2 pojavljuje u valovima, imate periode kada je relativno mirno i periode koji su iznimno intezivni i tada se obrađuju i do 1500 uzoraka dnevno. Sve to se treba organizirati, tu ste ovisni o svim kolegama kojima se želim i ovim putem zahvaliti. Osim same dijagnostike se trebamo i dalje brinuti o znanstvenim projektima i drugim obavezama - govori nam dr. Kurolt.
Stalne edukacije
Liječnici su s velikom su pažnjom pratili događaje u Kini, a onda i vrlo zabrinuto događaje u Italiji.
- Bila sam svjesna da SARS-CoV-2 ima veliki epidemijski potencijal. Zanimljiva je svakako brzina njegovih promjena i pojava novih varijanti koja utječe na učinkovitost cjepiva, ali i monoklonskih protutijela koja se dizajniraju za ovaj virus - kaže doc. Marija Santini, infektologinja i intenzivistica u Zavodu za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike.
Redovito su održavali sastanke povjerenstva za karantenske bolesti, pripremali nabavu osobne zaštitne opreme, izrađivali protokole i plakate o oblačenju i skidanju zaštitne opreme, educirali zdravstvene djelatnike Klinike i s drugih zdravstvenih ustanova, održavali tečajeve edukacije oblačenja i skidanja zaštitne opreme, prisjeća se Marica Trogrlić, glavna sestra Odjela za virusni hepatitis 6/2 na kojem su još 2014. godine izgrađeni prostori za izolaciju bolesnika oboljelih od karantenskih bolesti i prostor za oblačenje i skidanje zaštitne opreme.
- Prvi suspektan bolesnik zaprimljen je na naš odjel 6. veljače, a 25. veljače 2020. sudjelovala sam u prijemu prvog pozitivnog. U to vrijeme bolesnici su bili dobrog općeg stanja, blagih simptoma, bez potrebe za oksigenoterapijom. Unatoč tome bili su hospitalizirani zbog epidemioloških razloga sve do negativnog nalaza. No, ubrzo kapaciteti Odjela 6/2 nisu zadovoljavali potrebe, a kliničke slike su bile puno teže pa dolazi do reorganizacije rada ostalih odjela - priča Trogrlić.
Medicinske sestre sudjelovale su i u postupcima čišćenja i dekontaminacije bolesničkih soba i zbrinjavanju infektivnog otpada. Polazile su edukacije o primjeni novih uređaja za neinvazivnu respiratornu potporu, s kojima se dotad nisu susretale, a zaštitna oprema sputavala je i otežavala rad. Na sve još i potres.
Strah za obitelj
- Teško mi je padala razdvojenost od obitelji i strah da im ne prenesem bolest. Teško sam se nosila s učestalim smrtnim ishodom oboljelih od COVID-19 i gubitkom naše drage doktorice Davorke Dušek - iskreno će sestra Trogrlić.
Danas, dvije stresne godine kasnije, zdravstveno osoblje ima više više iskustva, dodaje, sigurniji su i procijepljeni, no i dalje umorni od pandemijskih valova koji odnose živote pa se pitaju: do kada?!
Klinika za infektivne bolesti nevelika je bolnica stara 127 godina i jedino je stručnošću kadrova bila spremna postati središtem borbe protiv pandemije.
- Infrastruktura neprilagođena zbrinjavanju bolesnika s visoko zaraznom bolesti i općenito vrlo skromni uvjeti za rad jako su otežali rad tijekom pandemije. Rad s intenzivnim pacijentima morao je biti premješten na susjedni odjel koji je osiguravao zaštitu od prijenosa infekcije aerosolom, na nekim odjelima su napravljene građevinske izmjene koje su osiguravale odvajanje kontaminiranog od nekontaminiranog prostora, rad trijaže, opservacija i dnevnih bolnica dijelom je premješten u mobilne kućice na parkiralištu Klinike. Sve navedeno je zahtijevalo ogromne napore svih zaposlenika; onih koji su osmišljavali, izvodili radove te onih koji su u potpuno novim uvjetima davali sve od sebe i pomagali oboljelima. Ova pandemija nam šalje ozbiljnu poruku za budućnost: i kadrovi i infrastruktura od iznimne su važnosti za zdravstvo. Ako želimo dobro generacijama koje dolaze, treba raditi na tome da formiramo i zadržimo zdravstvene radnike te da se zdravstveni sustav izgradi i obnovi tako da prati medicinu 21. stoljeća i izdrži udar moguće nove pandemije. Optimistične su vijesti o planovima i sredstvima za izgradnju nove Klinike - govori doc. Santini.
Broj oboljelih smanjuje i u Hrvatskoj i u brojnim europskim državama. Pritisak na bolnice je manji, ali još ima teških slučajeva, osobito među necijepljenim bolesnicima. Jenjava li pandemija? Trenutno smo na kraju jednog od valova, jedino je što će sa sigurnošću reći dr. Santini.
COVID-19 bit će poticaj za nova otkrića kojima ćemo tek svjedočiti
- Pandemija COVID-19, najveća kriza današnje civilizacije, donijela je brojne teško rješive probleme, ali i neka inovativna rješenja u obliku novih lijekova i novih cjepiva. Tijekom sljedećih godina još ćemo svjedočiti novim otkrićima za koje je poticaj bio COVID-19. Svakako trebamo biti svjesni vrijednosti ulaganja u zdravstvene sustave i inovacije i zalagati se da se ona i ostvare - poručuje dr. Marija Santini.
- Svi organizmi evoluiraju u smjeru osiguranja svog opstanka ukoliko su pod nekim evolucijskim pritiskom. U ovom kontekstu, evolucijski pritisak je stvoreni imunitet. Lakše će se širiti varijante koje mogu izbjeći stvoreni imunitet, barem donekle. Koje dodatne promjene takve varijante nose za sobom, teško je predvidjeti. I nemojmo zaboraviti da veliki dio čovječanstva, pogotovo u siromašnim dijelovima, nije cijepljen - kaže dr. Kurolt.