Od 2024. do 2026. doći će do postupne stabilizacije cijena u BiH

Državni analitičari očekuju postupno opadanje inflacije u iduće tri godine

Državni analitičari očekuju postupno opadanje inflacije u iduće tri godine
20.08.2023.
u 17:09
Europska središnja banka predviđa da bi inflacija u eurozoni mogla nastaviti kretati se silaznom putanjom i iznositi 2,9% u sljedećoj godini, uz smanjenje cijena sirove nafte za 5,8% u odnosu na prethodnu godinu.
Pogledaj originalni članak

Inflacija bi u Bosni i Hercegovini u sljedećoj godini mogla iznositi 3,1%, a u 2025. g. 2,2%, dok su očekivanja za godinu poslije 1,9%, navedeno je u nedavno objavljenoj informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH o perspektivama zemlje za sljedeće tri godine, piše Večernji list BiH.

Svjetski utjecaj

Izrada projekcija inflacije u BiH temelji se na kretanju cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu i projekcijama inflacije u EU kao važnih eksternih čimbenika, objašnjavaju iz DEP-a. Europska središnja banka predviđa da bi inflacija u eurozoni mogla nastaviti kretati se silaznom putanjom i iznositi 2,9% u sljedećoj godini, uz smanjenje cijena sirove nafte za 5,8% u odnosu na prethodnu godinu.

U 2025. također se predviđa pad cijena sirove nafte od pet posto, a inflacija u eurozoni mogla bi biti niža i iznositi 2,1%, dok se cijene prirodnog plina tijekom 2024. - 2025. ne bi trebale znatno mijenjati, kao što je to bio slučaj u prošloj godini. Kada je riječ o kretanju indeksa hrane na svjetskom tržištu, posljednje raspoložive projekcije Svjetske banke upućuju da bi indeks cijena hrane mogao biti manji oko 0,4% u sljedećoj godini.

- Uzimajući u obzir veliki utjecaj svjetskih cijena na domaću inflaciju, može se pretpostaviti da će u razdoblju od 2024. do 2026. doći do postupne stabilizacije cijena u BiH. Osim spomenutih eksternih čimbenika, stabilne cijene komunalija, kao domaće komponente inflacije, imale bi pozitivan utjecaj na razvoj inflacije u promatranom razdoblju - navode iz DEP-a. U izvješću se navodi da su osnovni rizici za projekcije inflacije podijeljeni na eksterne i domaće čimbenike te dodaje da cijene energenata, kao i hrane, na svjetskom tržištu imaju značajnu ulogu u kretanju inflacije. - Više cijene energenata uvećale bi ulazne troškove, odnosno došlo bi do prebacivanja troškova s proizvođača na potrošače. Pritom bi i rast cijena prehrambenih proizvoda mogao biti prisutan te bi tako ukupna inflacija mogla biti nešto veća u odnosu na osnovni scenarij - objašnjavaju iz DEP-a. Među domaćim čimbenicima koji bi mogli utjecati na razinu inflacije su rizici poput rasta cijena komunalija, koje nisu uzete u obzir, a mogu dovesti do rasta inflacije, dodaje se u izvješću. Ohrabrujuću procjenu stanja bh. ekonomije dala je Međunarodna rejting agencija Standard and Poor’s (S&P) koja je povećala kreditni rejting BiH s “B” na “B+”, uz stabilne izglede. Analitičari S&P u svom izvješću navode da povećanje kreditnog rejtinga odražava njihovo viđenje bh. ekonomije koja se pokazala otpornom, unatoč nedavnim utjecajima, među kojima su pandemija COVID-19, nekoliko epizoda političke nestabilnosti i slabija vanjska potražnja. Realni BDP BiH u potpunosti se oporavio od pandemije te su, na osnovi ekonomskih indikatora za prvu polovinu 2023. godine, analitičari S&P revidirali naviše svoje projekcije rasta realnog BDP-a, s 1% na 2%. Na povećanje kreditnog rejtinga utjecala je i povoljna fiskalna pozicija konsolidirane opće vlade, s prognoziranim niskim neto dugom opće vlade od 22% BDP-a do kraja 2023. godine.

Pad kupovne moći

Treba istaknuti da je ekonomska slika BiH, uključujući i stopu inflacije, početkom ove godine djelovala prilično sumorno. Tako je Centralna banka BiH početkom ožujka, pozivajući se na službene podatke iz siječnja i očekivana kretanja egzogenih varijabli, poput cijena hrane i nafte te domaće i strane ekonomske aktivnosti, iznijela očekivanje da bi godišnja inflacija u prvom tromjesečju mogla biti čak 12,6 posto. Inflacija potrošačkih cijena iznosila je 14,1 posto u siječnju 2023. godine, ali su i tada najavili njezino usporavanja u nastavku godine.

Procijenjena temeljna inflacija u BiH, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana te energenata, također je bila visoka. U siječnju je rast temeljne inflacije u BiH na godišnjoj razini procijenjen na 9,8 posto. - U prvom polugodištu 2023. godine očekujemo godišnji rast temeljne inflacije od 8,6 posto, što implicira da ukupna inflacija u BiH nije visoka, isključivo, zbog rasta cijena roba na međunarodnim tržištima. U razdoblju permanentnih šokova, procjenjivanje kretanja ekonomske aktivnosti i inflacije vrlo je neizvjesno, na što ukazuje i svaka nova objava o makroekonomskim projekcijama najvažnijih međunarodnih institucija, objavili su tada iz Centralne banke BiH. Svaki rast cijena smanjuje kupovnu moć i standard značajnog dijela bosanskohercegovačke populacije. Ipak, sadašnja stopa inflacije očito je manja od očekivane, ali ono što brine analitičare je izloženost bh. ekonomije globalnim promjenama, posebno unutar Europske unije, koja je ključni trgovinski partner BiH. •

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.