Slučaj Irfana Karića, u čijem je automobilu u Sarajevu pronađeno čak šest vrsta droga raspoređenih u 50 pakiranja, čija je tržišna vrijednost procijenjena na više od 15.000 maraka, ponovno je otvorio bolnu priču o narkoticima u Sarajevu. O zabrinjavajućoj situaciji, dostupnosti droge, cijenama i prevenciji za N1 govorili su psihijatar dr. Tarik Hodžić iz Zavoda za liječenje ovisnosti KS i inspektor Amer Mulić, koji je desetljeća posvetio borbi protiv ovog problema.
Hodžić je na početku razgovora skrenuo pozornost roditeljima da njihova briga o tome hoće li im se dijete drogirati ne počinje u adolescenciji.
"Počinje već od trenutka kada se dijete rodi. Ono što učinimo u prvih devet do deset godina djetetova života, u smislu njegovog odgoja i odnosa s njim, bit će u adolescenciji izuzetno korisno. To je prvi korak. Kada već dođu u adolescenciju, to su godine koje sa sobom nose razna eksperimentiranja, gdje tinejdžeri isprobavaju svašta, upoznaju sebe i traže svoj put. Tada je već prilično kasno za neke roditeljske intervencije i problem bi trebalo rješavati mnogo ranije", naveo je Hodžić.
Dalje je naglasio da, prema njegovom mišljenju, podjela na "lake" i "teške" droge ne postoji.
"Posebno se ne slažem s tvrdnjom da je speed laka droga. Ako bismo neku drogu kolokvijalno možda i svrstali među lake, to bi onda bila marihuana. Alkohol je legalan, ali je i on droga — i to teška. Prije toga imamo nikotinske proizvode i obično taj put ovisnosti nekako vodi od nikotina do alkohola, preko marihuane pa dalje. To ne mora biti pravilo, ali je često tako. Imamo i treći problem koji je u posljednje vrijeme vrlo prisutan, a to je da ovisnosti nisu vezane uz supstancu, nego uz ponašanja. Roditelji trebaju znati da davanjem neograničenog pristupa telefonu ili internetu djeci također potiču razvoj ovisnosti. Kada postanete ovisni o jednoj stvari ili ponašanju, kasnije je veći rizik da ćete postati ovisni i o drugim supstancama. Mozak je tada skloniji razvoju ovisnosti. Onima koji su tek postali roditelji poručio bih da već danas vode računa o tome hoće li im se dijete drogirati — da vlastitim primjerom pokažu kako se nositi s problemima i odgovornostima te da se problemi ne rješavaju izbjegavanjem i bijegom u alkohol ili mobitel. Treba se suočiti s problemima i pokazati djeci kako se na najbolji način prevladavaju poteškoće, koje su najizraženije u adolescenciji", pojasnio je Hodžić.
Objasnio je da početak korištenja ilegalnih supstanci najčešće bude marihuana, a zatim amfetamin.
"Tako je uvijek bilo i u većini slučajeva tako će i ostati. Marihuana se često naziva prirodnom supstancom i oko nje postoji cijela subkultura konzumiranja. Amfetamin je neka vrsta prijelaza prema ozbiljnijim drogama, ali ako ga uspoređujemo s heroinom, teško je reći koja je droga teža. Jedna je teža na jedan, druga na drugi način. Amfetamin je vrlo psihotoksična supstanca koja mozak može dovesti u stanje slično psihozi. Amfetaminska psihoza je ozbiljna i ne treba ga smatrati lakom drogom. Speed se na početku može činiti bezopasnim jer daje bolje raspoloženje i više samopouzdanja, ali svaka kombinacija dviju supstanci opasnija je nego uzimanje jedne. Primjerice, kombinacija alkohola, koji je depresor središnjeg živčanog sustava, i amfetamina, koji je psihostimulans, vrlo je opasna jer se međusobno maskiraju. To što nemamo dojam da djeluju, ne znači da ne djeluju. Djeluju na mozak — pitanje je samo kako će se to manifestirati", rekao je Hodžić.
Dodao je i da današnja marihuana nije ista kao ona prije nekoliko desetljeća.
"Nekada se uzgajala prirodnim putem. Danas se proizvodi kroz hibride, križanjem sorti. Današnja marihuana često ima 20–25% THC-a, ponekad i do 30%, dok je nekada imala oko 10%. Razlika može biti i trostruka."
Inspektor Amer Mulić, koji u Kantonu Sarajevo radi već 25 godina, istaknuo je važnost policijske perspektive i zakonske terminologije.
"Moramo razlikovati 'droge' i 'opojne droge'. Opojne droge su one koje tretira zakon — kanabis, amfetamini, kokain, heroin. Alkohol i duhan su legalne droge. Također, ne koristim termine 'lake i teške droge'. Ako kažemo da postoje lake i teške droge, nekome dajemo mogućnost izbora. Ovisnost se može razviti i o kanabisu — i psihička i fizička", naveo je.
Naglasio je i da se današnji speed po sastavu i jačini razlikuje od onoga prije 15–20 godina te da izaziva tešku ovisnost.
Kako djeca dolaze do droge? Dileri su na Telegramu i Signalu
Način prodaje drastično se promijenio.
"Danas sve počinje i završava u virtualnom svijetu. Tržište narkotika preselilo se na društvene mreže i aplikacije poput Signala, Telegrama, WhatsAppa i Vibera. Rijetko ćete vidjeti dilera na ulici. Sve je brzo i mobilno — dogovori, isporuke, dostava. Ne pitaju za godine", upozorio je Mulić.
Dodao je da su prošle godine zapljene bile rekordne, što znači da droge ima i da će je uvijek biti, ali da policija nastoji smanjiti dostupnost.
Istaknuo je i preventivni rad policije kroz predavanja i radionice u školama.
"Speed je jeftiniji od kolača"
Cijena droge na ulicama Sarajeva stabilno je niska.
"To znači da postoji ponuda i potražnja. Prema informacijama, cijena je oko deset maraka, a za one koji imaju 'vezu' pet maraka", rekao je Hodžić.
Dodao je da je to jeftinije od cigareta, pa čak i od kvalitetnog kolača.
Najmlađe žrtve i uloga obitelji
Eksperimentiranje počinje već u dobi od 12 do 15 godina.
"Većina neće postati ovisnici, ali je obitelj ključna. Ako je obitelj zdrava, adolescent koji je nešto probao uz podršku će proći to razdoblje bez trajnih posljedica", istaknuo je Hodžić.
Mulić je dodao da je alkohol, iako legalan, po društvenim posljedicama možda i najteža droga.
Snus i vape – nova pošast u školama
Mulić upozorava da su snus i vape novi veliki problem među mladima.
Djeca masovno koriste nikotinske vrećice i elektroničke cigarete, što može biti ulaz u svijet težih ovisnosti.
Hodžić je zaključio da roditelji moraju biti primjer djeci jer nije uvjerljivo govoriti protiv pušenja ako sami puše.
Što kaže statistika?
Prema podacima iz Kantona Sarajevo, posljednjih godina nije bilo kaznenih prijava protiv maloljetnika zbog kaznenih djela vezanih uz opojne droge, što, prema Muliću, pokazuje da situacija nije masovna, iako problem postoji.
Na kraju je naglašeno da policija aktivno djeluje kroz operativni rad i suradnju s građanima, novinarima i roditeljima.