„Nije uobičajeno da je krajem kolovoza u Hrvatskoj ovako vruće. To su novi trendovi. Ovo će biti jedna od dvije najtoplije godine otkad postoje sustavna mjerenja, a to je više od 150 godina, skoro 200. Prve projekcije još od proljeća su pokazala da idemo prema najtoplijem ljetu ikada, a kraj se ne vidi ovom općem zatopljenju. Dva su razloga – kontinuirani porast plinova staklenika zbog korištenja fosilnih goriva i prirodna klimatska varijacija tzv. El Nino koji u prosjeku zagrijava zemaljsku kuglu”, kaže u Briefingu Jutarnjeg lista meteorolog, klimatolog i atmosferski fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono, umirovljeni profesor dinamičke meteorologije na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
„Lakše je izdržati dva dana na 40 stupnjeva, nego pet tjedana s 38 stupnjeva. I u rujnu, i u narednim mjesecima sve do veljače se u Hrvatskoj i barem u polovici Europe očekuju iznadprosječne temperature, a prosjek je razdoblje od 1993. do 2016. godine. Bit će kratkih hladnih valova. Bit će između dva i četiri stupnja više od prosjeka”, otkriva Grisogono i potvrđuje da nije više neobično da je za Božić u Zagrebu temperatura 15 ili 17 stupnjeva.
„Nažalost, još uvijek je visok rizik od požara. Tlo je toliko suho, ima toliko gorivog materijala, a nismo još razvili tehnike pretpriprema zaštite od velikih požara koje bi podrazumijevale špricanje područja različitim sredstvima, a da ne spominjem krčenje šuma i šikara. Opasnost rizika od suša i požara konstantno raste i Mediteran je jedno od najugroženijih područja na zemaljskoj kugli. To je zatvoreno more s dva mala izlaza, Sahara se širi, mijenja se opća cirkulacija atmosfere i oceana”, ističe Grisogono.
„Topli tropski i suptropski zrak se pomiče prema Antarktiku na južnoj hemisferi i Arktiku na našoj sjevernoj. Prije 10.000 godina Sahara nije postojala i ona je sve veća i veća. Većina viška topline, 90 posto, završava u oceanima i morima, oko 3 do 5 posto se troši na topljenje ledenjaka što je dovelo do katastrofe u Nepalu, a atmosfera uzima svega 1 do 2 posto”, objašnjava Grisogono.
„Cirkulacija u Jadranskom moru je oslabila i topliji, gornji dio Jadrana se sve više proširuje i produbljuje. Sve je manje standardnih bura koje bi rashladile more. Čovječanstvo nikada nije bilo izloženo ovakvim izazovima. Ovo je jače od svih svjetskih ratova do sada”, tvrdi Grisogono. Dodaje da se topljenjem ledenjaka smanjuje odbijanje kratkovalnog Sunčevog zračenja pa sve više tlo upija zračenje i postaje rahlo, a manji je dotok svježe vode u rijeke i jezera i padaju vodostaji. Smatra da zbog toga trebamo saditi nove, otpornije vrste.
„Uvjereni smo 99 posto da je globalno zatopljenje ljudskog porijekla. Ne možemo zaustaviti globalno zatopljenje, ali ga možemo usporiti, rasporediti i brzo se prilagođavati. Preživljavaju oni koji se najbrže prilagode. Iz godine u godinu se ispušta sve više plinova staklenika. Tome značajno pridonose i ratovi. Političari, pogotovo glavni igrači, ne čine dovoljno. Proizvodi se najlošiji mazut za najveće tankere. Arktik je prohodan za brodove skoro cijelu godinu. Nedovoljno činimo i idemo progresivno prema sve lošijem scenariju za kraj ovoga i iduće stoljeće”, upozorava Grisogono.
„Mi u Hrvatskoj previše klimamo Bruxellesu koji naređuje što mu paše, a mi nedovoljno mislimo o svojoj zemlji. Moramo na prava mjesta postaviti kompetentne ljude, koji neće pokleknuti pred kratkoročnim financijskim izazovima. Ne može, na primjer, pravnik voditi hrvatski agronomski sustav. Različite zelene organizacije nisu dovoljno kompetentne jer u njima često rade tzv. aktivisti koji nisu proveli dovoljno radnog vijeka na terenima, u laboratorijima ili tvornicama, nego su od početka karijere političari i politikanti kojima se sviđa zeleno. I meni se sviđa zeleno iako sam daltonist, paše mi biti u parku ili u šumi. Na tim mjestima trebaju raditi obrazovani, stručni ljudi s dovoljno etike i morala. Potrebna nam je nova moralna paradigma”, poručuje Grisogono.
„Nepal je prirodno nestabilno područje. Bio sam tamo nekoliko puta. Nakon ljetnih monsuna, oni moraju obnavljati 40 posto cesta. A sada se topi preko 90 posto ledenjaka na Zemlji i sada, umjesto da im snijeg donese hladnoću, tamo pada kiša i nastaju klizišta i katastrofe”, govori Grisogono. Tvrdi da će i kod nas hladne i snježne zime biti više iznimka nego pravilo.
„U Hrvatskoj ćemo umjesto ljeta imati super ljeto, predivno proljeće i vjerojatno jesen, a zima će nam nedostajati. Imat ćemo dva do tri prodora hladnoga zraka, past će ponegdje i metar snijega, ali ga za tjedan dana više neće biti. Kada sam ja bio dijete, snijega je na tlu bilo 3 do 4 mjeseca. Hrvatska može jako dobro zaraditi na produženju turističke sezone”, predviđa Grisogono koji je odgovorio i na nekoliko pitanja naših čitatelja. Vlado Vuković iz Karlovca pita koliko je važno sačuvati stabla u središtima gradova.
„Drveće i zelenilo je dobro zbog fotosinteze i proizvodnje kisika, ali treba znati gdje i što posaditi. Ako se pregusto posadi, neće biti protočnosti zraka u urbanim sredinama”, kaže Grisogono. Ranka Artukovića iz Zadra zanima hoće li priroda izbrisati ljude kao vrstu ako je ne budu poštovali.
„Ako se nastavimo ovako ponašati, možemo otići k vragu”, odgovara Grisogona. Siniši Majeru je odgovorio na pitanje o prilagodbi tehničkih normi za strojeve sve višim temperaturama i jačim vjetrovima.
„Norme se sporo mijenjaju jer je to jako skupo. Guramo da se ti standardi promjene”, kaže Grisogono.