DOZNAJEMO: KAKO SE OVIH DANA NA CIPRU "KROJILA" BUDUĆNOST BOSNE I HERCEGOVINE

Na Cipru, gdje je održan neformalni susret ministara vanjskih poslova Europske unije, jedna od tema koje su se pojavile na marginama okupljanja posvećenog ratu Ukrajine i Rusije bila je i Bosna i Hercegovina, doznaje Večernji list. O tome su razgovarali predstavnici dijela Quinte, Italije, Njemačke i Francuske, uz "gostovanje" ne-EU država Ujedinjenoga Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država. Do zaključenja ovoga tiskanog izdanja nije bio poznat ishod o konačnom imenu novog visokog predstavnika, obujmu njegova mandata, ali i datumu kada bi nasljednik Christiana Schmidta trebao preuzeti poziciju u Sarajevu. Više je pogleda na "svijet", isto kao što postoje jednako velike ambicije da bi visoki predstavnik trebao biti Talijan, Francuz ili Britanac. Pa čak i Amerikanac ako se ovo kilavo društvo iz Europe ne uspije usuglasiti barem oko imena kandidata. Taj "wild card" Amerikanci čuvaju u slučaju da se Europska unija plus UK ne uspiju usuglasiti oko jednoga imena. A za sada jedini pravi favorit je talijanski diplomat Antonio Zanardi Landi di Veano. Amerikanac William Ruger čeka kao leteća zamjena, a Ujedinjeno Kraljevstvo, kako se doznaje, svoj je izbor sa šest kandidata suzilo na "jednu damu i jednoga časnika". Francuzi također ne izlaze s imenom, ali imaju u pričuvi svoj prijedlog. London i Pariz tako barem fiktivno pokušavaju promovirati svoj diplomatsko-politički utjecaj, no bez stvarnog dometa. Dogovor je da se mora izaći s jednim imenom. A bruxelleska Unija smatra da to obvezno mora biti čovjek koji je predstavnik jedne od zemalja članica Unije. U tome slučaju otpada britanska ekipa, ali i Amerikanac. S obzirom na kratak rok, jasno je da Landi, kojega već podupiru Washington, Rim i Berlin, teško može imati konkurenciju. Drugo pak, jednako zahtjevno pitanje jest ono o obujmu ovlasti novog visokog predstavnika. Ako je pitati Amerikance, a oni jedini imaju "sučin prititi" — slogan navijačke skupine Ultrasa iz Mostara često primjenjiv na geo i realpolitiku — onda će Landi ili netko drugi biti posljednji visoki predstavnik koji će njihov proizvod, Daytonski mirovni sporazum, označiti okončanim. Ali uz najvažniji uvjet — da bude istodobno proglašeno uspješnim. To podrazumijeva i promjenu načina funkcioniranja OHR-a, koji je do sada imao hibridno-kolonijalni pristup rješavanju stvari. Jednako kao upravitelji gubernatori iz 19. stoljeća, mogao je donositi odluke koje nemaju granica. Ali uz bitnu razliku. Za sve promašaje naši novovjekovni upravitelji nisu imali nikakvu odgovornost. To znači da bonnske ovlasti odlaze u povijest. Uz to ide i tumačenje što predstavlja formula 5 + 2 za zatvaranje OHR-a jer je jasno da se za državnu imovinu teško može pronaći trajno rješenje. I posljednje je pitanje datuma početka "zaposlenja" novog visokog predstavnika. Amerikanci hoće da bude imenovan u Sarajevu 3. i 4. lipnja, a da već do kraja sljedećeg mjeseca bude na radnome mjestu. I počne nova faza međunarodne supervizije, bolje reći samoeutanazije.