Uz nove izborne tehnologije koje su, nasuprot očekivanjima dijela onih koji su ih uvodili, trebale pridonijeti transparentnosti izbornog procesa, posljednje izbore obilježila je niska izlaznost, ali se vrlo brzo nakon izbora otvorilo i pitanje ponašanja birača u pojedinim mikrosredinama. Riječ je o mjestima u kojima je zabilježen slab odziv ili u kojima izborni rezultati otvaraju pitanja o političkim preferencijama stanovništva.
Među njima su i sredine koje se u ranijim istraživanjima i medijskim izvješćima spominju u kontekstu djelovanja selefijskih zajednica, od kojih dio nije prihvaćao institucionalni autoritet Islamske zajednice BiH. Ipak, nisku izlaznost ne treba automatski pripisivati vjerskoj pripadnosti ili političkim stavovima stanovnika bez dodatnih dokaza, piše Večernji list BiH.
Posebnu pozornost privlači Gornja Maoča, odnosno izborna lokacija u mjesnoj zajednici na području Srebrenika. Na stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH uz oznaku biračkog mjesta 049A059 stajala je obavijest: "Rezultati za Maoču (049A059) još nisu preneseni. Rezultati za ovu lokaciju automatski će se prikazati ovdje kada budu primljeni". I dosadašnjih godina u ovoj mjesnoj zajednici bojkotirali su sudjelovanje u izbornome procesu.
U susjednoj Maoči, koja pripada Distriktu Brčko, izbori su održani, a prema dostupnim podacima koje smo analizirali, među bošnjačkim kandidatima pobijedio je Bakir Izetbegović.
Gornja Maoča godinama se spominjala kao jedno od poznatijih uporišta selefijske zajednice u BiH. U veljači 2010. policija je u operaciji "Svjetlost" provela opsežnu raciju i uhitila sedam osoba zbog sumnji na kaznena djela povezana s ustavnim poretkom i poticanjem vjerske mržnje. Pojedinci iz te sredine povezivani su i s odlascima na sirijsko i iračko ratište, no takve se tvrdnje ne mogu generalizirati na sve stanovnike naselja.
Slični obrasci slabijeg odziva vidljivi su i u drugim sredinama koje se spominju u kontekstu selefijskih zajednica. U Osijeku na području Ilidže glasalo je 214 od 745 birača, odnosno 28,7 posto. Zatim i u Hadžićima odnosno Vrančićima.
U Zenici je u Tetovu glasalo 190 od 536 birača, što je 35,4 posto, a u Podbrežju 273 od 952, odnosno 28,7 posto. Dok je u nekim sredinama odziv bio slabiji, u Šerićima je Bakir Izetbegović ostvario rezultat iznad prosjeka. U Žepču, pak, Jezera i Željezno Polje bilježili su izlaznost iznad prosjeka, što pokazuje da se obrazac ne može jednako primijeniti na sva mjesta koja se povezuju sa selefijskim i vehabijskim zajednicama.
U Zavidovićima je u Stogu, na području Vozuće, glasalo 69 od 269 birača, odnosno 25,7 posto. U Gornjoj Bočinji, na području Maglaja, glasala su 52 od 379 birača, što je tek 13,7 posto. U Tešnju je u Mekišu glasalo 188 od 520 upisanih, odnosno 36,2 posto. U Cazinu je u Stijeni glasalo 160 od 641 birača, a u Šturlićkoj Platnici 187 od 705, što odgovara izlaznosti od 25, odnosno 26,5 posto.
Nizak odziv bilježi se i u Dubnici kod Kalesije, gdje je glasalo 205 od 801 birača, odnosno 25,6 posto. Na drugoj lokaciji s 896 upisanih birača glasalo je njih 160, što je 17,9 posto.