Redovito ekonomsko izvješće Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana, osim projekcije kretanja BDP-a u idućem razdoblju, detektiralo je i ključne slabosti ovih ekonomija proistekle iz nepotrebno kompliciranih procedura, višestrukih kontrola i visokih troškova trgovine, odnosno uvoza, a što generira i tešku situaciju za izvoznike o kojima ovise i brojna radna mjesta, piše Večernji list BiH.
Svjetska banka upravo je upozorila na one slabosti čija je posljedica i propast izvozno orijentiranih pothvata, a posebno zabrinjavajuće zvuči da tek oko jedne trećine novih izvoznih pothvata koje pokrenu tvrtke sa zapadnog Balkana preživi svoju prvu godinu postojanja, a samo od 1 do 4 posto njih doživi petu godinu. Birokracija, procedure i visoki troškovi upravo su i glavni nedostaci ekonomija zemalja zapadnog Balkana, pa tako i BiH, te unatoč otpornosti u suočavanju s geopolitičkim izazovima, to samo po sebi nije dovoljno da bi privatni sektor - nositelj rasta, mogao snažnije doprinijeti dosezanju životnog standarda s onim prosječnim u Europskoj uniji. U prijevodu, guše ga gore navedeni propisi i troškovi. “U trenutku pojačane geopolitičke neizvjesnosti i slabog rasta na strani ključnih trgovinskih partnera, zapadni Balkan je još jednom dokazao svoju ekonomsku otpornost”, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.
“Pa ipak, otpornost sama po sebi nije dovoljna da ovoj regiji pomogne ostvariti konvergenciju s prosječnim dohotkom Europske unije ili otvoriti kvalitetna radna mjesta koja su potrebna građanima. Radna mjesta stvaraju dinamični privatni sektori, a sljedeća faza rasta zahtijeva učinkovite, predvidive propise i uklanjanje trgovinskih barijera, i to ne samo na granicama već i iza njih”, zaključila je ona. Gospodarstva BiH i okolnih zemalja uspješno su se integrirala u svjetsku trgovinsku razmjenu, a razlog su višestruki ciklusi liberalizacije. O tomu dovoljno govore i brojke - tako je robom i uslugama dosegnula 107 posto regionalnog BDP-a u 2025., pri čemu je ta razina viša od prosjeka EU, koji iznosi 90 posto. Posebno je značajan i rast izvoza usluga koji se učetverostručio između 2010. i 2025. No na tomu ne treba stati jer sada treba rješavati slabosti unutar država. - Sljedeća generacija reformi trebala bi pomoći poduzećima da potpunije i trajnije iskoriste ovaj pristup tržištima snižavanjem nepotrebnih troškova “unutar granica” - navodi se u izvješću.
Troškove su ilustrirali primjerom carinskih i necarinskih mjera. Iz Svjetske banke preciziraju da prosječna carinska stopa na uvoz robe na zapadnom Balkanu iznosi približno 6 posto, ali se necarinskim mjerama na uvoz dodaju troškovi od još nekih 10 posto. Ti troškovi su izrazito visoki, a u pojedinim sektorima agroprivrede dosežu čak i više od 20 posto. Troškovi restrikcija na prekogranično pružanje usluga još su veći i procjenjuju se na 29 posto. O potrebi smanjenja troškova govori i projekcija da, primjerice, uklanjanje samo polovine postojećih prepreka za uvoz – kao što su nepotrebni zahtjevi za pribavljanje dozvola i ovlasti, višestruke kontrole, procedure certifikacije i pravila o poslovnom nastanjivanju – moglo bi povećati BDP za do 12,5 posto na srednji rok.
Ako želite biti svakodnevno informirani, ovaj i druge tekstove čitati u cijelosti, postanite pretplatnik Večernjeg lista BiH. Više informacija upitom na mail bih@vecernji.net