Po proizvodnji ranih rajčica u Hercegovini vodeći su povrtlari iz Višića, čapljinskoga naselja, okupljeni oko Poljoprivredne zadruge “Matica”. Rana sadnja i berba prvih plodova početkom druge dekade svibnja u prošlosti su jamčile isplativost proizvodnje. Međutim, obilan uvoz iz zemalja gdje zahvaljujući povoljnijim klimatskim prilikama prve rajčice dozrijevaju mjesec, dva prije uzdrmao je uhodani tijek stvari. Posebice se to osjetilo 2024. godine, piše Večernji list BiH.
U osvrtu na proteklu sezonu koja je manje-više završena prije mjesec dana, Marijan Brajković, direktor PZ “Matica”, kaže:
“Sezona je bila pod pritiskom, ukupno uzevši, nešto lošija od prošle godine, premda je proizvodnja rajčica smanjena za gotovo pedeset posto. Cijene su bile non-stop pod pritiskom uvozne robe. Ranija sadnja prošla je nešto bolje, kasnija sadnja – bilo je problema s plasmanom, tako da je upitno kako je završilo. Uglavnom, kad se sve podvuče. nešto lošija sezona nego lani u financijskom smislu, s tim da se pritisak na cijene zbog uvoznih roba još više povećao”, konstatira direktor Brajković te na upit kako je prošla probna sadnja, odnosno izbor novih sorti proizvođača iz Nizozemske, nastavlja:
“Bilo je oko 14 novih sorti, na kraju smo sveli na dvije koje su dosta zanimljive. S tim dvjema sortama iduće godine idemo na veću količinu, ali opet na razini pokusa. Znači, ne može se reći da će odmah ući u punu proizvodnju. Kod uvođenja novih sorti ne možete tek tako za jednu sezonu i na jednom manjem broju biljaka definirati proizvodnju za iduće sezone. Iduća sezona je ta koja će definitivno reći zadovoljava li par novih sorti sve ono što mi mislimo da treba.
Vaš pokus pratili su proizvođači sjemena iz Nizozemske, kakve su njihove reakcije?
- To je posao koji oni rade svake sezone, izbacuju nove sorte, pokušavaju, uvode svoj proizvod na tržištu. Ono što je zanimljivo, sorta koja je kod nas ispala najbolja, kod njih je bila nešto sporedno, pa su je poslali - hajde kad veće probate, probajte i tu. To je pokazatelj koliko je složen proces da se nametne neka nova sorta i koliko to ovisi o samim uvjetima na nekom proizvodnom području. Na kraju krajeva, svaka nova sorta treba zadovoljiti priče u više proizvodnih područja. Kad bi ona uvjetna i super bila samo za naše područje, to je za njih premalo da krenu u komercijalizaciju te sorte u smislu brendiranja, prodaje i ostalog što ide uz nove sorte.
Kazali ste da je proizvodnja rajčica bila smanjena za gotovo pedeset posto, što su sadili ostali vaši kooperanti?
- Primjetno je posljednjih nekoliko sezona zbog povećanja cijena proizvodnje da se okreću na krastavac i dinju većinom, nešto manje na papriku jer je paprika postala skupa u proizvodnji. Uglavnom, prebacili su se na krastavac i dinju.
Dojam je da je krastavac dosta dobro prošao?
- Prvi krastavac, rana sadnja, prošao je solidno. Pokazalo se da je u određenom trenutku ponestalo krastavaca iz uvoza, i to se zadržalo dulje vrijeme, tako da je krastavac bio lijepa priča ove godine.
Proizvođače rajčica iz Višića i uopće doline Neretve u drugom dijelu sezone ovog omiljenog povrća od druge polovine kolovoza na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima smjenjuju proizvođači iz Buturović Polja kod Konjica, koji također dopremaju kvalitetne rajčice.
Naravno, višićki povrtlari ne sjede prekriženih ruku, nakon rajčica i kraćeg odmora zemljišta kreću u drugu proizvodnju, a to su najčešće zelena salata, zimski kupus, raštika…, a ima i onih koji su se dali u proizvodnju batata.