Demografsko odumiranje Bosne i Hercegovine poprilično je poznata činjenica, ali zapravo je riječ o problemu svih država na Balkanskom poluotoku. Gotovo da je riječ o specifično balkanskom problemu jer većina drugih država bilježi rast ili stagnaciju broja stanovnika, s nekoliko iznimki. Problemi država zapadne i sjeverne Europe primarno su vezani uz nizak broj rođenih po ženi, tj. uz stopu fertiliteta, ali snaga ekonomije i komparativno visok standard privlačni su za ljude iz siromašnijih država Europe, kao i iz jako siromašnih država Bliskog istoka te Afrike.
Demografska kretanja
Države jugoistoka Europe suočavaju se s dvama negativnim demografskim kretanjima, a samim time puno više pate zbog demografskih promjena koje su svojstvene fazi demografske tranzicije u kojoj se nalaze. To je razdoblje pada broja rođenih uz rast udjela starog stanovništva zbog sve duljeg trajanja života, piše portal Večernjeg lista BiH.
One, osim problema niskog fertiliteta, imaju i problem iseljavanja. Najviše se iseljavaju mladi i obrazovani, što još više otežava buduće demografsko i ekonomsko stanje jer tako odlaze oni koji bi trebali biti nositelji demografske i ekonomske obnove u budućnosti. BiH je treća zemlja u svijetu po postotku stanovništva koje živi u inozemstvu s 50,8% građana koji su emigrirali.
Iza BiH samo su Gvajana s 56,5 i Samoa s 54,7%, što jasno pokazuje da je odlazak iz zemlje masovan i duboko ukorijenjen fenomen. Kada se usporede balkanske države, BiH prednjači, ali ni ostale zemlje regije ne stoje dobro. Albanija ima 43,6%, Sjeverna Makedonija 29,3, Hrvatska 21,3, Srbija 14,3, a Crna Gora 14,2% građana koji su emigrirali. Ti postoci upućuju na to da je gotovo čitav Balkan suočen sa slabim ekonomskim prilikama, niskim plaćama i nedostatkom perspektive. Prema procjenama domaćih i međunarodnih institucija, danas izvan granica BiH živi između 1,8 i 2,2 milijuna ljudi, što čini gotovo polovinu ukupnog broja građana bh. podrijetla. Najbrojnija dijaspora nalazi se u zemljama EU-a, ponajprije u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i Švedskoj, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji. Ovaj demografski trend svrstava BiH među europske zemlje s najvećim udjelom stanovništva u dijaspori u odnosu na broj stanovnika u domovini.
Podaci za Njemačku
U Njemačkoj danas živi više od 14 milijuna stranih državljana, a među njima i stotine tisuća građana Hrvatske, Srbije te BiH, piše portal Vecernji.ba. Prema najnovijim podacima Središnjeg registra stranaca (AZR), sa stanjem na dan 30. studenoga 2025. godine, Njemačka ostaje jedna od glavnih useljeničkih destinacija u Europi. Na vrhu ljestvice stranih državljana i dalje su Turci s 1,52 milijuna ljudi, dok su Ukrajinci, s više od 1,4 milijuna registriranih, postali druga najveća skupina i vrlo su blizu preuzimanju prvog mjesta, navodi njemački FOCUS. Broj ukrajinskih državljana u Njemačkoj naglo je porastao nakon početka ruskog rata u veljači 2022. godine. U svega nekoliko godina Njemačka je postala utočište za stotine tisuća žena, djece i muškaraca iz Ukrajine. Za usporedbu, krajem 2020. u Njemačkoj je živjelo svega oko 135.000 Ukrajinaca.
Danas ih je gotovo deset puta više, a do preuzimanja prvog mjesta nedostaje još oko 125.000 osoba. Prema službenoj statistici, Hrvatska se nalazi na devetom mjestu po broju stranih državljana u Njemačkoj. Trenutačno je registrirano 414.555 hrvatskih državljana. Srbija je na 14. mjestu, s ukupno 262.479 državljana koji žive u Njemačkoj, dok se BiH nalazi odmah iza, na 16. mjestu, s 246.724 registrirana državljanina. Ove brojke potvrđuju da građani zemalja zapadnog Balkana i dalje čine jednu od najvažnijih useljeničkih skupina u Njemačkoj, posebno u sektorima industrije, građevine, zdravstva i uslužnih djelatnosti. Ukupan broj stranaca u Njemačkoj iznosi 14,077.867 osoba. S obzirom na to da zemlja ima oko 83,6 milijuna stanovnika, udio stranih državljana doseže gotovo 16,8 posto ukupne populacije. Kada se uključe i osobe s migracijskim podrijetlom, taj broj dodatno raste. Prema mikrocenzusu iz 2024. godine, čak 25,2 milijuna ljudi u Njemačkoj ima migracijsko podrijetlo, što čini više od 30 posto ukupnog stanovništva.